Foto: Freepik
Novo naučno istraživanje pokazuje da otpadni lastari vinove loze mogu biti pretvoreni u materijal sličan plastici. Taj materijal je jači od tradicionalne plastike, a u zemlji se razloži za manje od tri nedelje.
Jednokratna plastika je najrasprostranjeniji vid ambalaže. Pravi se od sirove nafte i potrebe su stotine godina da bi se u prirodi razgradila. Trenutno se reciklira svega deset odsto plastike.
Srinivas Džanasvami, vanredni profesor u departmanu za mleko i mlečne proizvode i hranu na Državnom univerzitetu Južne Dakote (SDSU), sproveo je niz istraživanja kako bi razvio nove proizvode iz biootpada i nusproizvoda iz poljoprivrede. Jedan od glavnih ciljeva njegovog rada je borba protiv plastičnog otpada i pronalaženje alternative spororazgrađujućoj plastici.
Celuloza se izdvojila kao moguće rešenje. Ovaj biopolimer je najrasprostranjenija organska supstanca na Zemlji i nalazi se u ćelijskim zidovima biljaka. Zahvaljujući jakim vodoničnim vezama i lancima molekula glukoze, celuloza daje biljkama čvrstinu i krutost.
Celuloza iz biootpada mogla bi da posluži kao alternativa za jednokratnu plastiku
Džanasvami je u ranijim istraživanjima uspeo da izvuče celulozu iz kore avokada, sojinih ljuspica, lucerke, prerijskog prosa, taloga kafe, klipova kukuruza i kore banane. Od dobijene celuloze razvijao je folije odnosno materijale koji izgledaju i ponašaju se slično tradicionalnoj plastičnoj ambalaži.
U poslednjem poduhvatu, zajedno sa koleginicom Anom Fenel, profesorkom u departmanu za agronomiju, hortikulturu i botaniku, uspeo je da izvuče celulozu iz otpada od vinove loze.
„Svake godine orezujemo većinu godišnje biomase sa čokota. Orezani lastari se ili usitnjavaju, kompostiraju i vraćaju zemljištu, ili se spaljuju. Istraživanje u Australiji pokazalo je da se svake druge godine rezidba može ukloniti sa polja, bez narušavanja zdravlja zemljišta“, rekla je Fenel.
Objasnila je da, za razliku od nekih materijala koje je Džanasvami ranije koristio, i koji su imali visok sadržaj vode, zimska rezidba vinove loze daje materijal bogat celulozom sa niskim sadržajem vode – što ga čini obilnim i idealnim resursom.
Folije napravljene od vinove loze mogle bi da posluže kao alternativa plastičnim kesama
Nakon što su odstranili lastare iz univerzitetskog oglednog vinograda, naučnici su ih osušili i samleli, a zatim iz njih izvukli celulozni ostatak. Taj materijal su rastvorili i izlili na staklene ploče da bi se formirale folije.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Sustainable Food Technology, folije od lastara vinove loze su providne, čvrste i razgrađuju se u zemljištu za samo 17 dana, bez ostavljanja štetnih ostataka.
Mogle bi da posluže kao alternativa plastičnim kesama, koje spadaju među najveće zagađivače na globalnom nivou.
„Korišćenje nedovoljno iskorišćenih lastara vinove loze kao izvora celuloze za ambalažne folije poboljšava upravljanje otpadom u vinogradima i istovremeno rešava globalni problem plastičnog zagađenja“, objasnio je Džanasvami.
Po njegovim rečima, visoka prozirnost navedenih folija čini ih pogodnim za ambalažu i potrošačima olakšava vizuelnu kontrolu kvaliteta proizvoda bez otvaranja pakovanja.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.