Foto. EPS/Danilo Mijatović
Elektroprivreda Srbije planira da sa Vladom Srbije razvije projekat vetroelektrana snage 500 MW, najavio je Aleksandar Latinović, šef službe za sistemske usluge kompanije. On je, takođe, rekao da bi projekat solarnih elektrana snage 1.000 MW trebalo da bude na mreži do 2029. godine.
U aktuelnim Polaznim osnovama plana razvoja energetske infrastrukture i mera energetske efikasnosti za period do 2028. sa projekcijama do 2030. Srbija je predvidela gradnju vetroparkova snage do 500 MW.
Projekat bi mogao da bude sličan projektu gradnje 1.000 MW solarnih elektrana sa baterijama snage 200 MW, koji Srbija sprovodi sa strateškim partnerima Hyundai Engineering-UGT Renewables (UGTR).
Predstavljajući razvojne projekte EPS-a na Korejsko-srpskom forumu za strateški energetski razvoj, koji je održan u Beogradu, Aleksandar Latinović, šef službe za sistemske usluge EPS-a, podsetio je da će nedavno izgrađena elektrana Kostolac B3, ali i buduća reverzibilna hidroelektrana Bistrica obezbediti energiju za balansiranje sistema.
Tenderi za dve solarne elektrane očekuju se sledeće godine
Povećanje balansne rezerve, kako je dodao, je važno za integraciju novih obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sistem. Posebno je istakao RHE Bistrica za koju je rekao da će imati kapacitet za skladištenje energije jednak svim trenutno postojećim baterijskim sistemima za skladištenje energije. Elektrana bi, prema njegovim rečima, trebalo da bude operativna 2031. ili 2032. godine.
Latinović je podsetio da je EPS nedavno otvorio Petku, svoju prvu solarnu elektranu na deponiji jalovine sa površinskih kopova uglja. To je mali projekat, ali je, prema njegovim rečima, važan jer EPS ima nekoliko hiljada hektara sličnih deponija koje su služile za odlaganje jalovine i pepela.
U fazi razvoja su solarne elektrane Kolubara A (78 MW) i Morava (42 MW), za koje on očekuje da se raspišu tenderi sledeće godine, dok se za Klenovnik (110 MW) obavlja kontrola prethodne studije izvodljivosti.
Solarne elektrane snage 1.000 MW trebalo bi da budu na mreži do 2029.
Kada je reč o vetru, vetropark Kostolac, snage 66 MW, bi trebalo da bude u probnom radu od sledećeg meseca.
Za ostale projekte vetroelektrana EPS i Vlada Srbije, kako je naveo, planiraju projekat od 500 MW sa strateškim partnerom. EPS je spreman da kupi već razvijene, spremne za izgradnju projekte, istakao je on.
U vezi sa gradnjom solarnih elektrana snage jednog gigavata sa baterijama, Latinović je naveo da je u toku priprema Prostornog plana posebne namene za javnu raspravu. Strateški partneri su već počeli sa izradom investicione i tehničke dokumentacije i već je potpisan ugovor o priključenju sa Elektromrežom Srbije (EMS).
Mogao bi da se pojavi nedostatak balansne energije
Prema vremenskom okviru projekta, ovaj projekat će biti u radu, na mreži u roku od četiri godine, najavio je Latinović.
On je naglasio da bi sa integracijom novih obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sistem, mogao da se pojavi nedostatak balansnih rezervi. Moguće je, kako je dodao, da se pojavi višak električne energije kada bude postojala značajna količina obnovljive energije u sistemu. Zato je EPS započeo studiju za analiziranje upotrebe vodonika i skladištenja toplote u EPS-u.
Glavne teme ove studije biće optimizacija viška električne energije iz varijabilnih izvora energije, povećanje balansne rezerve u sistemu, zamena lož ulja u termoelektranama gorivom na bazi vodonika i zamena gasa i uglja za proizvodnju toplote, objasnio je Latinović.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.