Foto: Ytsn Dnzrv on Unsplash
Početak izgradnje gigantske brane na reci Jarlung Cangpo na Tibetu u Kini izazvao je zabrinutost nizvodno, u Indiji i Bangladešu, za posledice po snabdevanje vodom, a ozbiljni su i rizici po biodiverzitet. Nasuprot tome, Kina je na Crvenoj reci, jednoj od glavnih pritoka Jangcekjanga, porušila više stotina brana i malih hidroelektrana da bi poboljšala uslove za ribe i drugi živi svet.
U svetu je nedavno odjeknula vest da je Kina počela s dugoočekivanom izgradnjom najveće brane na planeti. Projekat sprovodi na reci Jarlung Cangpo na Tibetu. Ona je jedna od najvećih i najdužih na svetu, a ima i nekoliko imena. U Indiji je nazivaju Bramaputra, a u Bangladešu Džamuna dok se ne spoji sa Gangom. Zatim se kao Megna uliva u Bengalski zaliv.
Projekat vredan i do 170 milijardi dolara izazvao je zabrinutost u pomenute dve države nizvodno zbog mogućeg ugrožavanja vodosnabdevanja. Poteže se i pitanje potencijalne katastrofalne poplave do koje bi mogao da dovede jak zemljotres na krovu sveta. Dalje, ekolozi su upozorili na narušavanje biodiverziteta.
Megaprojekat omogućava izgradnju kompleksa hidroelektrana
Pomenuta gigantska brana bi omogućila izgradnju pet hidroelektrana u kaskadi, ukupnog kapaciteta 70 gigavata. To je tri puta više od snage trenutno najvećeg hidrokompleksa na svetu, Tri klisure, koji je takođe u Kini.
Potencijalna proizvodnja je procenjena na tri stotine teravat-sati godišnje, što otprilike odgovara potrošnji električne energije u čitavoj Velikoj Britaniji ili Italiji. Jarlung Cangpo ima najdublji kanjon na svetu. Visinska razlika u jednom delu od pedesetak kilometara iznosi dve hiljade metara.
Deindustrijalizacija rušenjem brana na Crvenoj reci otvorila prostor za obnovu prirode
Kineski mediji su istih dana skrenuli pažnju i na jedan projekat iz istog sektora, ali za obnovu prirode. Može se reći da je na Crvenoj reci, dužine četiri stotine kilometara, izbrisan ceo vek industrijalizacije.
To je jedna od glavnih pritoka Jangcekjanga – Duge ili Velike reke, čiji je sliv načičkan branama i hidroelektranama. Ali zahvaljujući poduhvatu u okviru sveobuhvatnih napora da se očiste kineski vodotokovi, Čišuej he iliti Crvena reka ponovo postaje divlja.
Kina je znatno popravila kvalitet vode u 2.573 reke
Uklonjeno je tri stotine od 357 brana i 342 od 373 male hidroelektrane. Ribama je otvoren drevni put uzvodno ka mestima za mrešćenje. U reku je, na primer, vraćena jesetra endemska za reku Jangce i brojnost joj raste, kao i drugim retkim i ugroženim vrstama. Godine 2022. je proglašena istrebljenom u prirodnom staništu, nakon što decenijama nije viđen nijedan primerak.
Crvena reka prolazi kroz pokrajine Junan, Guejdžou i Sičuan u jugozapadnoj Kini. Njeno oslobađanje je išlo uporedo s uvođenjem zabrana ribolova i vađenja peska u slivu Jangcekjanga. Zahvaljujući tome i nizu drugih mera, domaći naučnici su u junu objavili da je kvalitet vode u 2.573 reke izuzetno unapređen.
Kampanje vraćanja reka u prirodni tok se sprovode i u Sjedinjenim Državama i evropskim i drugim zemljama.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.