OIE

Janom Investments pripremio početak gradnje prve solarne elektrane u Hrvatskoj

hrvatska Janom Investments klakar solar Andrej Srsen pendic

Foto: Janom Investments

Objavljeno

30.04.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

30.04.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Godinu dana nakon što je najavila svoj pilot projekat u hrvatskoj Slavoniji, kompanija Janom Investments je spremna za izgradnju fotonaponske elektrane od 30 MW.

Reč je o prvoj investiciji kompanije Janom Investments u Hrvatskoj i značajnom koraku u njenom regionalnom širenju. Početak izgradnje je zakazan za avgust 2025. godine, a puštanje u rad je planirano za drugi kvartal 2026. godine, najavila je kompanija.

Na projektu radi i Ekonerg, hrvatska inženjerska firma, koja pruža tehničku pomoć tokom celog procesa razvoja i izgradnje.

Sršenj: Učinićemo sve što je u našoj moći da elektrana bude na mreži do drugog kvartala 2026.

Nedavni sastanak u mestu Klakar u Slavoniji okupio je izvršnog direktora kompanije Janom Investments Andreja Sršenja i direktora za informacione tehnologije ove firme Radovana Šavolta, kao i Borisa Režeka iz Ekonerga i gradonačelnika Klakara Tomislava Pendića. Razgovaralo se o predstojećoj fazi izgradnje i dugoročnoj saradnji.

Andrej Sršenj naglasio je da su ponosni što su deo jednog od najvećih fotonaponskih projekata u Hrvatskoj do sada.

“Cenimo snažnu podršku opštine Klakar tokom celog procesa izdavanja dozvola i učinićemo sve što je u našoj moći da ovu solarnu elektranu priključimo na prenosnu mrežu do drugog kvartala 2026. godine”, izjavio je Sršenj.

Prema rečima Tomislava Pendića, gradonačelnika Klakara, projekat će doprineti ciljevima za dekarbonizacije Hrvatske. “Ova solarna elektrana ne samo da podržava zelenu tranziciju zemlje, već će doneti i opipljive koristi našoj opštini kroz dugoročni zakup zemljišta, obezbeđujući dodatne prihode za podršku javnim uslugama”, naglasio je Pendić.

Janom Investments priprema dozvole za gradnju elektrana snage veće od 200 MW

Janom Investments trenutno radi na dobijanju dozvola za portfolio solarnih elektrana i vetroparkova ukupne snage veće od 200 MW u Hrvatskoj.

Kompanija, takođe, planira da iskoristi svoju ekspertizu za baterijske sistema za skladištenje energije (eng. BESS) kako bi podržala modernizaciju i otpornost prenosne mreže.

Treba napomenuti da je pre mesec dana kompanija Janom Investments, vodeći investitor u čiste tehnologije u centralnoj i istočnoj Evropi i suosnivač kompanije GreenWay, potvrdila svoju posvećenost održivoj mobilnosti. Janom je učestvovao u još jednom krugu investiranja u ovu firmu vrednom više od 50 miliona evra.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Kina gradi najvecu hidroelektranu na svetu uklonila 300 brana na Crvenoj reci obnovi biodiverzitet

Kina gradi najveću hidroelektranu na svetu, ali je i uklonila 300 brana na Crvenoj reci da obnovi biodiverzitet

30. april 2025. - Na Tibetu su u izgradnji najveća brana i hidroenergetski kompleks, ali Kina je u jednom drugom području, na Crvenoj reci, porušila brane i hidroelektrane

Rusenje osam rasladnih tornjeva termoelektrane Cottan uslo je u ginisovu knjigu rekorda

Rušenje termoelektrane Cottam oborilo Ginisov rekord i otvorilo prostor za novo naselje

30. april 2025. - Kontrolisano rušenje osam rashladnih tornjeva termoelektrane Cottam u Notingamširu u Velikoj Britaniji postavilo je Ginisov rekord

Rumuni dodaju hidroelektrani Derdap djerdap 2 veliku bateriju

Rumuni dodaju hidroelektrani Đerdap 2 veliku bateriju

30. april 2025. - Rumunska državna elektroprivreda Hidroelectrica planira da uz hidroelektranu Đerdap 2 postavi baterijski sistem od 64 megavata

KEDS liberalizacija tržišta struje brojila kosovo

Kosovski distributer KEDS isključio struju firmama bez snabdevača nakon liberalizacije tržišta

30. april 2025. - KEDS je isključio sa mreže 90% brojila u vlasništvu preduzeća koja nakon liberalizacije nisu potpisala ugovor sa licenciranim snabdevačem