Foto: iStock
Prošle godine je na mrežu pušteno dosad nezabeleženih 117 gigavata u vetroturbinama, mada tek neznatno više nego 2023, otkrio je u svom glavnom izveštaju Globalni savet za energiju vetra (GWEC). Po njegovoj računici, udeo Kine u novoinstaliranim postrojenjima je bio veći od dve trećine! U toj zemlji se na kraju decembra nalazilo 45,8 odsto svetskog kapaciteta, a on je dostigao 1,14 teravata.
GWEC-ov Globalni izveštaj o vetru (Global Wind Report) pokazuje da je 2024. uvećanje sveobuhvatnog kapaciteta bilo rekordno, i to drugi put zaredom. To merilo je prethodne dve godine bilo u padu. Ovog puta su nova postrojenja donela 117 gigavata, u poređenju sa 116,6 gigavata 2023. godine. Svetski kapacitet iz vetra je narastao na 1,14 teravata.
S druge strane, novih vetroelektrana na vodi je osam gigavata, a u prethodnom preseku je bilo 10,8 gigavata. Ta stavka je 2022. iznosila 8,8 gigavata, a rekord od 21,1 gigavata postignut je godinu dana pre toga.
U novoj prognozi, ovogodišnji novi kapacitet je viđen na 138,2 gigavata, pa raste svake godine zaključno sa 2030, kada se gradi neverovatnih 194,1 gigavat.
Novi kapaciteti iz 2024. delimično odstupaju od statistike koju je pre mesec dana objavila Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA). Naime, ona od bruto uvećanja oduzme kapacitet demontiran date godine, a GWEC prikazuje samo šta je priključeno na mrežu. Ipak, ukupni kapacitet vetroturbina na vodi, a gotovo sav je u morskom priobalju, 3,8 gigavata je niži od GWEC-ovih 83,2 gigavata. Brojka za kopno je zanemarljivo veća, za 1,1 gigavat – GWEC je izračunao 1,05 teravata.
GWEC upozorava na rizik od uvećanja carina, ideološki motivisane napade na vetroelektrane i zelenu energetiku
GWEC je skrenuo pažnju na sve veću nestabilnost u pogledu zakona, propisa i energetske politike na nekim tržištima i na potrebu da se unapredi postupak izdavanja dozvola kao i prenosna mreža i mehanizmi aukcija, da se održi korak sa globalnim trendom elektrifikacije, ispune energetski i klimatski ciljevi država i umanji oslanjanje na fosilna goriva, čije su cene podložne naglim promenama, te da se ispuni ambicija dogovorena na svetskom nivou, da se kapacitet za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora utrostruči pre kraja decenije.
Savet je istakao da su glavni brojevi zamaskirali velike disparitete, budući da se najveći deo novih postrojenja nalazi u malom broju ključnih zrelih tržišta, uključujući Kinu i Evropu.
Blakvel: Zaustavljanje projekata koji su već u izgradnji ugrožava sigurnost investicija
„Energija vetra nastavlja da pogoni ulaganja i zaposlenost, unapređuje energetsku bezbednost i spušta troškove za potrošače, ali u nekim delovima sveta svedočimo sve neuravnoteženijem ambijentu u domenu zakona i propisa, uključujući ideološki motivisane napade na vetar i obnovljive izvore i blokiranje projekata koji su već u izgradnji, što škodi sigurnosti investiranja“, izjavio je GWEC-ov generalni direktor Ben Blakvel.
On je naglasio da će tek da se vidi kolika je šteta od carinskih ratova i pozvao donosioce odluka da se pobrinu da tržište bude stabilno, a trgovanje slobodno i pravično.
Udeo Kine u globalnom kapacitetu se bliži polovini
Nove vetroelektrane su puštene u rad u 55 zemalja. Kina je održala svoju apsolutnu dominaciju: podigla je svoj kapacitet za 79,8 gigavata, što je 68,2 odsto ukupno registrovanog. Štaviše, na kraju decembra je u toj zemlji bilo 521 gigavat iz vetra odnosno neverovatnih 45,8 procenata globalnog kapaciteta. Po podacima agencije IRENA, ta dva udela su iznosila 70,5 i 46,1 odsto.
Sjedinjene Države su na planeti na drugom mestu, ali daleko ispod Kine: 4,1 gigavat su novi pogoni, a zbir se popeo na 154,3 gigavata. Po porastu slede Nemačka (četiri gigavata), Indija (3,4) i Brazil (3,3 gigavata), koji je prestigao Španiju.
SAD su na drugom mestu, ali daleko ispod Kine i po novom i ukupnom kapacitetu
Nove instalacije u Evropi su 2024. iznosile 13,8 gigavata, nakon 14,5 gigavata prethodne godine. Kapacitet je narastao na 251 gigavat. U ovaj region spada i Turska, koja je skočila za 1,31 gigavat na 13,7. Novi kapacitet te zemlje je činio 1,1 odsto svetskog, što ju je uvrstilo među prvih deset.
Ne računajući Kinu, obim dodeljen na aukcijama za vetroelektrane na kopnu i putem drugih mehanizama nabavke udvostručen je 2024. godine, na dosad nezabeleženih 53,5 gigavata, objavio je GWEC. U Evropi se popeo 24 odsto na 17 gigavata. Morski deo je takođe srušio prethodni rekord, sa svojih 56,3 gigavata. Evropa je prednjačila u potonjem, sa 23,2 gigavata, ispred kineskih 17,4 gigavata.
Prošlogodišnje aukcije bi mogle da razmrdaju zakočeno tržište plutajućih vetroelektrana
Uspon tehnologije plutajućih vetroturbina je u zastoju, jer je instalirano tek 41,8 megavata. Nivo je bio približan onom iz prethodne godine.
Međutim, na aukcijama je odobreno 1,9 gigavata kapaciteta. Čine ga 750 megavata iz tri francuska projekta, još toliko u Južnoj Koreji i 400 megavata u Velikoj Britaniji, za Green Volt. To je najveća planirana investicija u proizvodnju električne energije iz vetra plutajućim pogonima, za do 560 megavata.
Jedna elektrana sa tri SGRE turbine, ukupno 25,2 megavata, puštena je u rad u francuskim vodama. Zove se Provence Grand Large. Ostatak novog kapaciteta, 16,6 megavata, jeste jedna turbina kompanije Mingyang – OceanX, koja sada pluta pored pokrajine Guangdung. Nakon toga, početkom ove godine, China Railway Rolling Stock Corp. (CRRC) postavio je plutajuću turbinu od džinovskih 20 megavata na poligonu za testiranje na moru kod Šandunga.
Uzastopni podvizi u Kini u novim tehnologijama
GWEC je ukazao i na druge tehnološke proboje u Kini kada su u pitanju vetroelektrane. Pušten je u rad određen broj prvih turbina od 18 do 20 megavata, a na mrežu je priključena i grupa mašina od po 16 megavata.
Dongfang Electric je predstavio dosad najveću vetroturbinu na svetu. Ima 26 megavata i namenjena je za morske vetroparkove. Goldwind je u decembru proizveo prvi pogon od 22 megavata. Na kopnu je sve više modela od po deset megavata, a SANY je pritom instalirao svoj prototip od 15 megavata.
Inače, taj kineski proizvođač učestvuje na predstojećem Beogradskom energetskom forumu (BEF), 14. i 15. maja, gde će imati štand.
Na Tibetu je izgrađena vetroelektrana na 5,200 metara nadmorske visine, što je do sada najviša tačka.
CRRC je početkom ove godine počeo s testiranjem plutajuće vetroturbine od 20 megavata
Mingyang, poznat i kao Ming Yang, u februaru 2024. je prvi put upotrebio lopatice vetroturbina od 143 metra. Zatim su Goldwind i Sinoma Blades s uspehom okončali test statičkog opterećenja elisa od 147 metara.
SANY je otvorio najveći svetski simulator, za vrtoglavih 35 megavata. A pritom se u Šantou u Guangdungu gradi jedna takva platforma za do 40 megavata.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.