OIE

Avdaković: Krovovi bi mogli da obezbede polovinu godišnje potrošnje struje u BiH

bih krovovi solar samir avdakovic ats

Foto: jashta from Pixabay

Objavljeno

01.03.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

01.03.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Bosna i Hercegovina mogla bi da polovinu svoje potrošnje električne energije podmiri instaliranjem solarnih panela na oko milion krovova, izjavio je Samir Avdaković, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu i direktor ATS Instituta.

Potencijal za korišćenje solarne energije postoji, ne samo na krovovima, nego i u poljoprivedi i na veštačkim jezerima, ali instaliranje solarnih panela i sticanje statusa prozjumera, koji podrazumeva proizvodnju struje za sopstvenu potrošnju, ide sporo jer ne postoji adekvatan regulatorni okvir.

Samir Avdaković, kako je preneo portal Capital.ba, kaže da su prozjumeri u Evropi prepoznati kao nosioci energetske tranzicije, dok su u BiH i dalje uglavnom izvan zakonskih okvira. On naglašava da je krov najveći energetski potencijal.

bih krovovi solar samir avdakovic
Samir Avdaković (foto: Samir Avdaković/Facebook)

On ističe da je godišnja potrošnja struje u BiH oko 12.000 gigavat-sati, a polovina bi se mogla dobiti ako bi se na milion krovova instalirali solarni paneli snage pet kilovata. To, kako dodaje, nije komplikovano jer već postoje i priključci i infrastruktura.

Poljoprivreda, tačnije vinogradarstvao je još jedna oblast gde bi mogli da se instaliraju solarne elektrane. Avdaković navodi da BiH ima vinograde na 4.000 hektara, na jednom hektaru bi moglo da se proizvede 1,25 GWh ili ukupno 5.000 GWh.

Osim proizvodnje struje, fotonaponski paneli bi obezbedili i zaštitu za grožđe, uz povećanje prinosa i do 30 odsto, tvrdi Avdaković.

Ceh će na kraju platiti građani

Plutajuće fotonaponske elektrane su, takođe, opcija, koja bi, kako kaže, donela nove količine električne energije. Računica je pokazala da bi se instaliranjem solarnih panela na samo pet odsto površina na većim veštačkim jezerima u BiH dobilo 1.215 GWh, što je više od deset odsto ukupne potrošnje u zemlji.

Mirza Kušljugić, profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli i ekonomista Damir Miljević nemaju dilemu da se razvoj prozjumera na svaki način otežava i to kašnjenjem regulative, komplikovanjem procedura u elektrodistribucijama, ali i otporom u elektroprivredama.

Ceh toga će na kraju platiti građani, poručuju Kušljugić i Miljević, predsednik i član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (RESET).

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

energetska zajednica zapadni balkan ecrb izvestaj mrezarine

Energetska zajednica predlaže reformu mrežarina za električnu energiju

1. mart 2024. - Novi izveštaj Energetske zajednice utvrdio je reforme potrebne za modernizaciju naknada za prenosnu i distributivnu mrežu

Svi da stede gorivo IEA upalila alarm zbog svetske energetske krize

Svi da štede gorivo – IEA upalila alarm zbog svetske energetske krize

1. mart 2024. - Efekti sve intenzivnije energetske krize izazvane iranskim ratom mogu se ublažiti nizom mera na strani potražnje u saobraćaju, kuvanju i industriji

Papastavru Srbija ne moze da izostane iz kombinacije za Vertikalni gasni koridor

Papastavru: Srbija ne može da izostane iz kombinacije za Vertikalni gasni koridor

1. mart 2024. - Ministar životne sredine i energetike Grčke Stavros Papastavru poručio je da Srbija ne može da izostane iz Vertikalnog gasnog koridora, kojim će kroz njegovu zemlju ulaziti američki gas

UniCredit banka izdala prve zelene mini obveznice u Srbiji

UniCredit banka izdala prve zelene mini-obveznice u Srbiji

1. mart 2024. - UniCredit banka je u ulozi aranžera i investitora plasirala prve zelene mini-obveznice u Srbiji, za domaću holding kompaniju Sun, Energy & More.