Električna energija

Energetika 2023 održava se na Zlatiboru od 12. do 15. septembra

energetika 2023 savez energeticara

Otvaranje Energetike 2022 (foto: Savez energetičara)

Objavljeno

14.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

14.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Međunarodno savetovanje Energetika 2023 – Energetska nezavisnost regiona u svetlu globalnih poremećaja – Nova realnost održaće se od 12. do 15. septembra na Zlatiboru u organizaciji Saveza energetičara.

Na savetovanju Energetika 2023  (Energetika 2022; Energetike 2021) biće predstavljena 62 rada u okviru osam tematskih celina i održana četiti panela na trenutno najaktuelnija pitanja  u sektoru energetike. Organizatori očekuju više od 300 učesnika.

Prof. dr Nikola Rajaković, predsednik Saveza energetičara, kaže da su ova Savetovanja dostigla takav nivo da predstavljaju avangardu energetskog sektora jer sučeljavanje nauke i struke sa energetskim kompanijama i industrijom povezanom sa energetikom, omogućava detaljnu analizu i unapređenje primenjenih i budućih tehnologija, postojećeg regulatornog okvira i ekonomsko – finansijskog ambijenta.

Dugoročni ciljevi energetske tranzicije ostaju konstante

“Strateški ciljevi energetske tranzicije, koji se u osnovi svode na dekarbonizaciju sektora uz široko korišćenje obnovljivih izvora energije, delom su potisnuti u drugi plan zbog zaoštrenog pitanja sigurnosti i bezbednosti isporuke energije i energenata. Ali, dugoročni ciljevi energetske tranzicije ostaju konstante i zato struka mora da analizira sve aspekte kako bi se pronašla optimalna trajektorija kretanja ka dekarbonizovanim sektorima energetike, saobraćaja, grejanja/hlađenja, industrije…”, poručuje Rajaković.

Rajaković i prof. dr Milun Babić, predsednik Skupštine Saveza energetičara, su kopredsednici organizaciono-programsko-naučnog odbora. Članovi Odbora sz stručnjaci iz Albanije, BiH, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Rumunije, Rusije, Severne Makedonije, Slovenije, Srbije i Španije.

Paneli o skladištenju energije, vodoniku, taksi na CO2

Organizator očekuje da ćenajveću pažnju izazvati četiri panela (Agenda Energetike 2023).

Prvi panel Razvoj moderne energetske infrastrukture u kontekstu potreba za skladištenjem energije, koji će voditi profesor Rajaković, baviće se možda najaktuelnijim pitanjem danas, a to su baterije i skladištenje energije.

Sprezanje ključnih energetskih sektora – uočeni problemi i nova rešenja za energetsku tranziciju je tema drugog panela, dok će se na trećem razgovarati o ulozi vodonika u energetskoj tranziciji.

Četvrti panel biće posvećen pitanju koje veoma interesuje privredu – Energetika i industrija u regionu u svetlu uvođenja taksi na emisije ugljen-dioksida (eng. Carbon Border Adjustement Mechanism – CBAM).

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

crna gora program razvoja vodonika akcioni plan

Crna Gora pripremila programa razvoja zelenog vodonika sa akcionim planom za period 2026-2028.

14. avgust 2023. - Zeleni vodonik je strateški prioritet Crne Gore do 2030. godine kao ključni energetski nosilac za tranziciju, dekarbonizaciju i sigurnost

EPCG CBAM Sahmanovic

Šahmanović: Crna Gora ne odustaje od zahteva za odlaganje CBAM-a

14. avgust 2023. - Crna Gora i dalje pregovara o zahtevu za odlaganjem primene prekogranične takse Evropske unije na CO2 ili izuzeću od ovog nameta

LONGi trziste skladistenja energije vrhunskom zastitom standarde industrije

LONGi ulazi na tržište skladištenja energije, vrhunskom zaštitom redefiniše standarde te industrije

14. avgust 2023. - LONGi je u Londonu predstavio svoju strategiju za skladištenje energije i zvanično objavio da ulazi u taj sektor

srbija eps vetropark Kostolac probni rad

EPS započeo probni rad svog prvog vetroparka Kostolac

14. avgust 2023. - Izgradnja "Kostolca" je završena i prvi vetropark Elektroprivrede Srbije proizveo je prve megavat-sate, saopštio je EPS