Životna sredina

SEOS predao inicijativu za ocenu ustavnosti novog Zakona o planiranju i izgradnji

Ustavnom sudu predata Inicijativa za ocenu ustavnosti Zakona o planiranju i izgradnji

Foto: Ne damo Jadar / Facebook

Objavljeno

09.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

09.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Zlatko Kokanović je juče u ime Saveza ekoloških organizacija Srbije (SEOS), udruženja Ne damo Jadar, partnerskih organizacija i stručne i političke javnosti predao Ustavnom sudu inicijativu za ocenu ustavnosti nedavno usvojenog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji.

Narodna skupština Srbije je izmene Zakona o planiranju i izgradnji izglasala 26. jula. Velik broj aktivista i udruženja je protiv usvojenih rešenja i traži da se ovaj zakon povuče. SEOS je istog dana uspeo da prikupi potpise jedne trećine narodnih poslanika, što je uslov za podnošenje zahteva za ocenu ustavnosti.

Međutim, predsednik Aleksandar Vučić je već sledeći dan potpisao ukaz kojim je ovaj zakon zvanično i stupio na snagu. SEOS je 5. avgusta svoje nezadovoljstvo izrazio četvoročasovnom blokadom Gazele.

Sporni deo ovog zakona jesu član 2 i tačka 21, koja glasi: „Zemljište privedeno urbanističkoj nameni jeste zemljište na kome je u skladu sa zakonom izgrađen objekat i koji je upisan u evidenciju katastra nepokretnosti“.

Podnosioci zahteva su ukazali na to da, po ovoj definiciji, brojni objekti i površine koji se po važećim propisima ne upisuju u evidenciju katastra nepokretnosti, nikada neće moći smatrati privedenima nameni. U ovu grupu objekata spadaju pojedinačni elementi javnog puta, deponije, nasipi, zelenilo, spomenici kulture i drugi.

Nova odredba protivreči brojnim propisima i kao takva je neustavna i protivna odredbama članovima 4 i 194 Ustava, koji propisuju jedinstvo pravnog poretka, stoji u zahtevu za ocenu ustavnosti.

Građani neće moći da zaštite svoja imovinska prava

Drugi problem koji se u inicijativi navodi je što su lokalne samouprave u velikom broju slučajeva privatnu imovinu pretvorile u javne površine, a da prethodno nisu rešile imovinskopravne odnose sa vlasnicima niti upisale javnu svojinu u katastar. Zbog ovakvih propusta lokalne samouprave, ova imovina se formalno neće smatrati privedenom nameni, što znači da građani neće moći da zaštite svoja imovinska prava, tvrde aktivisti.

Na ovaj način se vrši diskriminacija velikog broja građana u odnosu na državu, što je protivno odredbi člana 21 Ustava Republike Srbije, piše u Inicijativi za proveru ustavnosti.

„Ustavni sud ima rok od osam dana da se izjasni i proglasi ovaj zakon neustavnim, jer je to već uradio pre 10 godina za manje štetne članove tadašnjeg predloga. U suprotnom ćemo u subotu, 19. avgusta, nastaviti sa znatno radikalnijim protestom nego protekle subote“, poručilo je udruženje Ne damo Jadar na svojoj Facebook stranici.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Međunarodni dan biodiverziteta

Međunarodni dan biodiverziteta 2025: Harmonija s prirodom i održivi razvoj

9. avgust 2023. - Harmonija s prirodom i održivi razvoj su ovogodišnja tema Međunarodnog dana biodiverziteta

Svetski dan pčela 1

Svetski dan pčela: bez oprašivača nema hrane

9. avgust 2023. - U ovogodišnjem fokusu obeležavanja Svetskog dana pčela su rešenja zasnovana na prirodi za proizvodnju hrane i ključna uloga oprašivača u bezbednosti hrane

beogradski energetski forum 2025 sponzori

Sve je spremno za Beogradski energetski forum 2025 – dobro došli!

9. avgust 2023. - Beogradski energetski forum 2025. će 14. i 15. maja okupiti četiri stotine učesnika iz više od 30 zemalja regiona, Evrope i sveta

Severnomakedonski ESM kupce pepela termoelektrane na ugalj

Severnomakedonski ESM traži kupce pepela iz termoelektrane na ugalj

9. avgust 2023. - Pepeo od uglja iz kompleksa REK Bitola koristi se u građevinskoj industriji. Svaki od tri bloka generiše do dve tone dnevno kao nusproizvod.