OIE

IEA: Potražnja za mineralima ključnim za energetsku tranziciju skače do 3,5 puta do 2030. godine

IEA-Potraznja-za-mineralima-kljucnim-energetsku-tranziciju-3-5-puta-2030

Foto: iStock

Objavljeno

11.07.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

11.07.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

I pored snažne ekspanzije projekata za proizvodnju ključnih minerala poput onih iz kojih se dobijaju bakar i litijum, mora više da se radi na diverzifikaciji i održivosti snabdevanja radi podrške energetskoj tranziciji, poručila je u novom izveštaju Međunarodna agencija za energetiku – IEA.

Tržište sirovina neophodnih za električna vozila, vetroturbine, solarne panele i slične tehnologije udvostručilo se u petogodišnjem periodu zaključno sa 2022, na 320 milijardi dolara, objavila je IEA u godišnjem Pregledu tržišta ključnih minerala 2023 (Critical Minerals Market Review 2023). U prvom izveštaju za ovaj sektor, agencija je istakla da je u poređenju s tim rast u domenu konvencionalnih sirovina poput cinka i olova bio skroman.

U scenariju obaranja neto emisija gasova s efektom staklene bašte na nulu, potražnja za ključnim mineralima do 2030. skače 3,5 puta.

Rastuća tražnja i visoke cene minerala neophodnih za energetsku tranziciju uglavnom su pripisani upravo energetskom sektoru. Potražnja za litijumom je utrostručena, dok je povećanje u segmentu kobalta iznosilo 70, a nikla 40 procenata. Zahvaljujući ovom trendu, investicije u proizvodnju ključnih minerala su prošle godine skočile 30 odsto, nakon 20 odsto iz 2021. godine. Od sijaseta ključnih minerala, kod litijuma je zabeležen najoštriji uspon ulaganja, 50 procenata, a slede bakar i nikl.

IEA Potraznja mineralima kljucnim energetsku tranziciju 3 5 puta 2030
Potražnja za ključnim mineralima po scenariju obaranja neto emisija na nulu – NZE

 

Aktuelni projekti jesu dovoljni za nacionalne ciljeve, ali ne i za putanju ka klimatskoj neutralnosti

„U presudnom momentu za tranziciju ka čistoj energetici širom sveta, ohrabruje nas brz porast tržišta ključnih minerala, koji su od kritičnog značaja za postizanje svetskih ciljeva u energetici i klimi. Ipak, i dalje ima velikih izazova. Mora mnogo više da se učini da bi lanci snabdevanja ključnim mineralima bili sigurni i održivi,“ izjavio je izvršni direktor IEA Fatih Birol.

Do 2030. će biti potrebno više projekata za zadržavanje na putanji ka eliminisanju neto emisija

Ukoliko se svi projekti za eksploataciju i preradu ključnih minerala sprovedu do kraja, mogli bi da osiguraju snabdevanje dovoljno za ispunjavanje nacionalnih klimatskih ciljeva, po agencijinoj analizi. Međutim, rizik od kašnjenja u projektima i podbacivanja zbog nedovoljno efikasne tehnologije ne ostavlja mnogo prostora za spokoj u pogledu snabdevanja.

U svakom slučaju, biće potrebno više projekata u periodu do 2030. za scenario po kojem se neto emisije pre polovine veka obaraju na nulu, radi ograničavanja globalnog zagrevanja na najviše jedan i po stepen Celzijusa, upozorava IEA.

Potraznja mineralima kljucnim energetsku tranziciju
Kretanje cena odabranih minerala i metala neophodnih za energetsku tranziciju: litijuma, nikla, kobalta i bakra

Bakar

Cene bakra su od druge polovine 2022. na silaznoj putanji, mada su ih povremeno podizali poremećaji u snabdevanju u Čileu i Peruu, zatim očekivanje naglijeg otvaranja kineske privrede i nizak nivo uskladištene sirovine.

U prvih par meseci 2023, cene su nastavile da padaju usled jačanja na polju snabdevanja, dok je potražnja u Kini ostala slabija. Autori i autorke izveštaja očekuju suficit ove i sledeće godine, ali i da će stopa rasta proizvodnje zatim usporiti.

 

Market

Litijum

Industrija litijuma je za samo jednu deceniju prošla kroz drastičnu transformaciju, pa su baterije postale glavna namena tog alkalnog metala. Potražnja je od 2017. do 2021. udvostručena. Potrošnja litijuma se samo prošle godine popela 30 odsto. Godišnja stopa povećanja proizvodnje se držala između 25 i 35 procenata.

Godišnja stopa rasta proizvodnje litijuma kreće se između 25 i 35 procenata

Scenario neto nula emisija podrazumeva uspon potražnje od 422 odsto do 2030, na 711.500 tona. Putanja doživljava vrhunac 2045, na 1,37 miliona tona ili deset puta više nego 2022. godine, stoji u dokumentu.

Recikliranje litijum-jonskih baterija je još u povoju. Najveća većina tog kapaciteta je u Kini, koja takođe ima najveći električni vozni park i kapacitet za proizvodnju baterija na svetu.

Baterije od recikliranog materijala se danas najviše prave od potrošačke elektronike i otpadaka iz proizvodnje baterija, ali predviđa se da će težište preći na upotrebljene baterije kada velikim količinama počnu da ističu rokovi trajanja.

Nikl

Sektor nikla, jedne od najvažnijih sirovina za pravljenje nerđajućeg čelika i baterija, suočio se sa nelikvidnošću u trgovanju i oštrim promenama cena, zahvaljujući svojoj koncentrisanosti izvora snabdevanja i geopolitičkim tenzijama. Ova industrija je 2022. rekordno povećala snabdevanje: rude je bilo 18 odsto više, a prerađenog nikla 17 procenata više.

Ekspanziju u snabdevanju je prvenstveno predvodila Indonezija, koja ima najveće rudnike. Isporučila je 50 odsto više i tog i prerađenog nikla i dovela tržište u suficit. Ova zemlja je pritom u drugom od navedena dva segmenta pretekla Kinu i došla na prvo mesto u svetu.

Kobalt

Po dostizanju vrhunca od 80.000 dolara za tonu u martu 2022, cene kobalta su se survale sve do oko 50.000 dolara po toni i u toj zoni ostale u kasnijem delu godine. Slabija perspektiva privrede je, u kombinaciji sa strogim merama zatvaranja u Kini zbog pandemije, loše uticala na potražnju za potrošačkom elektronikom i, sledstveno, kobaltom.

Očekuje se da će cene kobalta ostati niske bar do kraja godine

Tome je doprinela i strategija kineskih proizvođača baterija za električna vozila da smanjuju troškove, opredeljujući se za jeftinija hemijska rešenja s manjim udelom kobalta ili za litijum-gvožđe-fosfat iliti litijum-ferofosfat (LFP), u kojem tog metala uopšte nema. Očekuje se da će cene kobalta bar do kraja 2023. ostati niske, usled prekomernog snabdevanja, saopštila je IEA.

Grafit

Grafit čine slojevi grafena. Koristi se u više proizvodnih grana: može biti vatrostalni i postojani materijal, ali i lubrikant. Međutim, potražnja za tom sirovinom je najveća u sektoru baterija.

Cene prirodnog grafita ostaju niske zbog slabe potražnje i ojačanih rezervi u skladištima. I pored toga, kapacitet proizvodnje anoda za baterije je u neviđenoj ekspanziji, pa je za 2025. najavljeno 13 megatona, u poređenju sa samo 0,8 megatona iz 2021, a najveći deo otpada na Kinu.

Proizvodnja grafita takođe raste, ali sporije, što povećava zabrinutost da narednih godina može doći do nestašice, pogotovo proizvoda od kojih se prave baterije.

Retki zemni metali

Retki zemni metali ili elementi su glavna komponenta permanentnih magneta potrebnih za električna vozila i vetroturbine. Udeo Kine u proizvodnji i preradi je 2022. i 2023. iznosio 70 odnosno 90 procenata.

Slab učinak auto-industrije i usporavanje ekonomskog oporavka opustili su prošle godine potražnju za retkim metalima, što je dovelo do pada cena. Zatim su se, u drugoj polovini 2022, donekle oporavile.

IAE u ključne sirovine ubraja i aluminijum, mangan, metale iz platinske grupe i uranijum.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

11. jul 2023. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

Evropska unija ima dovoljno zemljišta za razvoj projekata obnovljivih izvora energije-studija

EU ima dovoljno zemljišta za razvoj projekata obnovljivih izvora energije – studija

11. jul 2023. - EEB tvrdi da Evropa ima dovoljno zemljišta za razvoj projekata obnovljivih izvora energije bez ugrožavanja prirode i proizvodnje hrane

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

11. jul 2023. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

11. jul 2023. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan