OIE

Opština Lopare prva u BiH strateški planira energetsku tranziciju

reset lopare sporazum energetska tranzicija miljevic savic

Foto: Printscreen/You Tube

Objavljeno

17.02.2023.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.02.2023.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Centar za održivu energetsku tranziciju (RESET) potpisao je sa Opštinom Lopare sporazum o saradnji na sprovođenju procesa energetske tranzicije u ovoj lokalnoj zajednici. To je prvi takav sporazum koji je potpisan u Bosni i Hercegovini, a verovatno i na Zapadnom Balkanu.

Sporazum o saradnji na sprovođenju procesa energetske tranzicije podrazumeva saradnju u cilju većeg korišćenja solarne energije, kao i razvoj energetskih zajednica i koncepta građanske energije. Potpisali su ga Rado Savić, načelnik Opštine Lopare i Damir Miljević, član Upravnog odbora RESET-a.

Miljević kaže za Balkan Green Energy News da je ovo prvi ovakav sporazum koji je RESET potpisao, a koliko zna i prvi te vrste u BiH.

U završnoj fazi su i sporazumi sa još dve opštine

„Sporazum ne podrazumjeva realizaciju samo nekog konkretnog projekta nego zajednički dugoročni rad na stvaranju pretpostavki za uspješnu realizaciju konkretnih projekata i uključivanje lokalnih aktera u energetsku tranziciju na lokalnom nivou“, rekao je on, i dodao da su u završnoj fazi da sličan sporazum potpišu i sa opštinama Živinice i Gračanica.

reset lopare sporazum o sprovodjenju energetske tranzicije miljevic savic
Foto: Rado Savić/Facebook

Miljević je rekao da RESET i Opština Lopare kreću u novu fazu, nakon saradnje tokom prethodne dve godine.

On je rekao da su dve strane odlučile da konkretizuju aktivnosti u oblasti razvoja solarne energije, a prva od njih biće mapiranje solarnog potencijala na području opštine. Radiće se, kako je dodao, i na pripremi idejnih rešenja i projekata, a zatim i na finansiranju i instalaciji elektrana na obnovljive izvore energije.

Opština namerava da pripremi i podsticaje za domaćinstva i privredu

Opština Lopare, kako je rekao Rado Savić, želi da na vreme pokrene projekte u vezi sa solarnom energijom u procesu energetske tranzicije. On je istakao da će se u prvom krugu biti pregledani svi javni objekti i krovne površine na kojima se mogu instalirati solarni paneli, a kada se pripremi akcioni plan krenuće i instalacija elektrana.

Opština planira i da ubrzano radi na šemama za podsticaje kako bi se solarni paneli postavljali i na privatne firme i stanove.

Tri glavne aktivnosti: mapiranje potencijala, akcioni plan i građanska energija

Damir Miljević kaže da sporazum ima tri glavna dela.

Prvi se odnosi na snimanje ili mapiranje solarnih potencijala opštine i to prvenstveno krovova na javnim objektima i zemljišta koje je u vlasništvu Opštine, a nije poljoprivredno i koje bi se eventualno moglo iskoristiti za postavljanje solarnih elektrana. Osim toga mapiranje će se obaviti i na svim privatnim objektima i objektima zajedničkog stanovanja.

Cilj je, kako kaže, da se prvo utvrdi potencijal, eventualna uska grla za realizaciju potencijala pre svega u delu priključenja na distributivnu i prenosnu mrežu, i onda da se omogući građanima da na jednostavan i pristupačan način dođu do informacije koliko bi solarnih panela mogli da instaliraju na svom krovu, koliko energije proizvesti, kolika su im ulaganja za to potrebna i koji su efekti.

Mapiranje je preduslov i za prelazak sa uglja na toplotne pumpe

Mapiranje solarnih potencijala je između ostalog i preduslov za razvijanje programa ugradnje toplotnih pumpi u javne i privatne objekte, koji za grejanje trenutno koriste ugalj.

Na osnovu mapiranja pristupilo bi se izradi akcionog plana realizacije za period 2024-2026. godina, što je drugi deo sporazuma. U planu bi se definisali konkretni projekti kako za javne objekte, tako i za mogućnost razvoja modela energetskih zajednica na teritoriji opštine.

Plan je da se razvije koncept građanske energije

Treći deo se odnosi na razvijanje i implementaciju modela podrške, promocije i edukacije, kao i realizaciju projekata zasnovanih na konceptu građanske energije koji podrazumeva proizvodnju za sopstvenu potrošnju, kupce – proizvođače ili prozjumere, zajednice obnovljivih izvora energije.

Miljević kaže da će se osim toga u ovoj godini realizovati investicija u solarnu elektranu na krovu Opštine za koju je tender u toku, a trenutno se razvija i projekat za vrtić.

Problem sa kojim se susreću, kako ističe on, je da Repubika Srpska još nije donela podzakonske akte koji bi omogućili uvođenje koncepta kupac-proizvođač – krajnji rok je mart – a ne postoje ni podsticaji za građansku energiju.

Miljević: Uspešnost saradnje zavisiće od uvođenja inovativnih modela podrške i finansiranja

S obzirom na te okolnosti i činjenicu da je reč o maloj i siromašnoj opštini čiji je budžet ograničen, tempo realizacije će zavisiti od njene mogućnosti da sama iz svojih sredstava realizuje neke projekte ili subvencionira građane da to urade.

„Uspješnost implementacije na terenu u prvom redu će zavisiti od naših zajedničkih napora i sposobnosti da promovišemo i uvedemo inovativne modele podrške i finansiranja“, poručio je Miljević.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

17. februar 2023. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

17. februar 2023. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

17. februar 2023. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

17. februar 2023. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom