OIE

OIE Hrvatska: Biogasne elektrane na rubu propasti

biogas elektrane hrvatska bioplin troskovi propast

Jedna od biogasnih elektrana u Hrvatskoj (foto: OIE Hrvatska)

Objavljeno

27.01.2023.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

27.01.2023.

Država

Komentari

0

Podeli

Elektrane na biogas u Hrvatskoj, kako kažu u udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske, nalaze se na rubu propasti. Poskupljenje sirovina zbog energetske krize je problem sa kojim se suočavaju više od godinu dana, a zatim je od 1. januara ove godine stupila na snagu odluka da im se, kao i drugim proizvođačima struje, zarada ograniči na 180 evra po MWh.

U udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIE Hrvatska) kažu da su više puta slali dopise Vladi Hrvatske u kojima su upozoravali na izuzetno tešku situaciju u kojoj se nalaze biogasna postrojenja i tražili sastanak, ali da se do danas ništa nije promenilo. Prvi dopisi su poslati još početkom prošle godine, a poslednji ovog meseca.

Biogasne elektrane u Hrvatskoj godišnje proizvedu 385.000 MWh što je dovoljno za snabdevanje oko 100.000 domaćinstava. U proseku jedno postrojenje sa 1 MW instalisane snage daje 8.000 MWh. I, što posebno naglašavaju, proizvode baznu energiju, što znači da ne stvaraju “probleme” u sistemu kao varijabilni obnovljivi izvori, nego ih rešavaju.

Cene sirovina povećane i do 100 odsto

U OIE Hrvatska naglašavaju da su se prvi problemi pojavili još krajem 2021. kada su im se višestruko povećali operativni troškovi, a pre svega sirovine za dobijanje biogasa. Cena svih ulaznih troškova, a posebno sirovina skočila je i do 100 odsto.

Većina biogasnih elektrana je imala ugovore s Hrvatskim operatorom tržišta električne energije (HROTE) o otkupu električne energije, tačnije dobijanju subvencija ili 170 evra po MWh. To, kako kažu, nije bilo dovoljno da pokriju troškove, pa su neki od njih odlučili da se odreknu podsticaja i izađu na tržište, gde su cene bile nekoliko puta više.

Iz sistema podsticaja izašle 23 elektrane

Podaci HROTE-a iz oktobra prošle godine pokazuju da je iz sistema državnih podsticaja izašlo 63 elektrana ukupne snage 341 MW, od čega su 22 bile na biogas. Sledećih nedelja pridružilo im se još jedno postrojenje, pa je ukupna snaga dostigla 27 MW.

U OIE Hrvatska kažu da su tako investitori mogli da osiguraju vraćanje kredita koje su podigli za izgradnju postrojenja i finansiranje nabavke sirovina.

Maja Pokrovac, direktorka OIE Hrvatska, kaže da godinu dana mole državu da priliko obračuna cene za postrojenja na biogas koristi varijabilan tržišni deo, ali u tome ne uspevaju.

„Bioplinaši propadaju. Njihova bi cijena trebala biti 280 evra da bi pokrili troškove“, poručuje ona.

Uvođenje limita za cene od 180 evra je sada novi problem

Rat u Ukrajini dodatno je produbio energetsku krizu, i rast cena, pa je Evropska unija odlučila da reaguje i oprezuje energetske kompanije jer ostvaruju velike profite. Uredbom Veća EU 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rešavanje pitanja visokih cena energije uvedena je gornja granica cene od 180 evra po MWh i za proizvođače iz obnovljivih izvora energije.

OIE Hrvatska smatra da biogasna postrojenja u Hrvatskoj imaju znatno više troškove od 180 evra, pa bi zbog sigurnosti snabdevanja i održivosti sistema proizvodnje energije iz obnovljive energije, a što je od interesa za Hrvatsku, trebalo primeniti posebne mere kako to čine i druge članice EU.

Odluka EU omogućava da se nađe rešenje za biogasne elektrane

Računajući operativne troškove, kako ističu, ova postrojenja bi mogla normalno raditi kad bi za proizvodenu energiju dobijala 280 evra po MWh i naglašavaju da je prilikom uvođenja granice od 180 evra, EU dala prostor da se ova mera prilagodi realnim potrebama.

Austrija i Nemačka su odlučile da ograničenje ne važi za biogasne elektrane do 1 MW, a Češka i Holandija su omogućile višu gornju granicu prihoda u odnosu na ostale tehnologije.

Pokrovac: Ako nešto ne uradimo uništićemo biogas

Pomenuta Uredba EU propisuje da je viša cena od 180 evra moguća kada ulaganja i operativni troškovi za proizvodnju energije prelaze ovaj iznos, uz podnošenje dokaza o troškovima. Kao trošak im se priznaju i ulaganja u zelenu energiju i energetska efikasnost.

Pokrovac ističe da zemlje EU shvataju da im je biogas važan, pa ne vidi zašto nema razumevanja u Hrvatskoj. Nisu svi obnovljivi izvori jednaki, dodaje, i trebalo bi razumeti da su tehnologije drugačije.

Ako ostavimo ovo ograničenje cena na 180 evra i za biogas, uništićemo te elektrane, poručila je Pokrovac na konferenciji Jutarnjeg lista „Energetika 2023. – sigurnost opskrbe i cijene energenata“.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

HEP-izgradi-reverzibilnu-hidroelektranu-Blaca-pola-gigavata

HEP se sprema da izgradi reverzibilnu hidroelektranu Blaca od pola gigavata

27. januar 2023. - Kapacitet za turbinski režim rada HEP-ove reverzibilne hidroelektrane Blaca iznosio bi 498 megavata, a pumpe bi radile na najviše 489 megavata

EU-subvencionise-sedam-projekata-zelenog-vodonika-720-miliona-evra

EU subvencioniše sedam projekata zelenog vodonika sa 720 miliona evra

27. januar 2023. - Projekti zelenog vodonika odabrani su na prvoj aukciji u okviru inicijative Evropska banka za vodonik

Dubravka Đedović Handanović u novoj vladi ostaje ministarka rudarstva i energetike

27. januar 2023. - Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović zadržaće to mesto, a Irena Vujović će osim ministarke zaštite životne sredine biti vicepremijerka

U planu izgradnja dve agrosolarne elektrane u okolini Kikinde

U planu izgradnja dve agrosolarne elektrane u okolini Kikinde

27. januar 2023. - U okolini Kikinde predviđena je izgradnja dve agrosolarne elektrane: Solar Power Plant Delta i Brankov solar