Klimatske promene

Evropska klimatska fondacija objavila izveštaj za 2021. godinu

Evropska klimatska fondacija izvestaj 2021

Foto: ECF

Objavljeno

18.10.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

18.10.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Svet je suočen sa udruženom ratnom, energetskom, ekonomskom i krizom gladi, saopštila je Evropska klimatska fondacija u svom godišnjem izveštaju. Ipak, globalni okvir klimatske akcije, zasnovan na Pariskom sporazumu, i dalje pokazuje koliko je istrajan, istakla je generalna direktorka Lorans Tibijana.

Evropska klimatska fondacija je jedna od najvećih filantropskih inicijativa za prelazak u društvo bez neto emisija gasova s efektom staklene bašte. S partnerima na nacionalnom, evropskom i globalnom nivou radi na uvođenju javnosti u odlučivanje i političkom angažmanu u vezi sa klimatskom krizom.

Evropska društva danas bez zadrške streme ka svojim ciljevima: čistom vazduhu, prosperitetu, bezbednoj klimi, energetskoj bezbednosti, napisao je odlazeći predsedavajući Nadzornog odbora ECF-a Stefen Breninkmejer u izveštaju za 2021. godinu.

„Od paketa Fit for 55 preko konferencije COP26 do jačanja građanskog doprinosa klimatskoj akciji kroz Građanske skupštine kao i ohrabrujućih klimatskih obećanja nemačke koalicione vlade, koja je na vlast došla krajem 2021, vidimo da je ECF-ova mreža podržala širok spektar vrednih aktivnosti, a one će sve bez sumnje da se pokažu neprocenjivima u izazovnim vremenima koja očekujemo“, izjavio je Breninkmejer.

Klimatska akcija ide ruku pod ruku s podrškom ranjivom stanovništvu

Evropski zeleni dogovor je nov put ka energetskoj suverenosti – može da bude mehanizam za solidarisanje i socijalnu zaštitu kao i mirovni projekat, kažu u ECF-u. Evropa i klimatski pokret moraju da podrže one što su najranjiviji na sve oštriju energetsku i društvenu krizu, i to bez odstupanja od klimatskih ambicija, saopšteno je.

Fond će nastaviti da se bavi posledicama klimatskih promena time što će podržavati prilagođavanje zakonskog okvira u cilju sprovođenja ambicioznog Evropskog klimatskog dogovora, raditi na jačanju podrške u javnosti, zalagati se za postepeno prestajanje upotrebe svih fosilnih goriva i biti angažovan na zelenoj diplomatiji na globalnom planu, stoji u dokumentu.

Zavisnost od fosilnih goriva je koren svih aktuelnih kriza

Generalna direktorka Lorans Tibijana upozorava na rizike od nestašice gasa, vrtoglavog rasta cena energenata, žilave inflacije i globalne recesije. Ipak, javio se i jedan pozitivan trend, naglasila je.

„Ruski rat protiv Ukrajine – indirektno i protiv evropskog jedinstva i solidarnosti – još više pokazuje krhkost našeg međunarodnog sistema. Promatramo prožimanje globalnih kriza: ratne krize, energetske krize, ekonomske krize i krize gladi. Sve one pojašnjavaju šta je na kocki što se tiče klimatske krize. Ova mešavina kriza ima zajednički uzrok: zavisnost sveta od fosilnih goriva, koje je Rusija sveobuhvatno počela da koristi kao oružje“, istakla je Tibijana.

Tibijana: Vaganje koristi i štete u cilju zaštite energetske bezbednosti Evrope takođe vodi ka nekim teškim, razočaravajućim i ponekad nečuvenim odlukama

S druge strane, globalni okvir klimatske akcije – sa Pariskim sporazumom u svojoj srži – i dalje pokazuje koliko je istrajan, napomenula je šefica Evropske klimatske fondacije.

„Vaganje koristi i štete u cilju zaštite energetske bezbednosti Evrope takođe vodi ka nekim teškim, razočaravajućim i ponekad nečuvenim odlukama: između ostalog, o mogućnosti produženja proizvodnje struje iz uglja, o infrastrukturi za tečni prirodni gas u inostranstvu i o održivoj finansijskoj taksonomiji. Iako ima napretka na putu ka smanjenju neto emisija na nulu, putanja ka ciljevima za 2030. i posle toga daje mnogo manje razloga za optimizam“, kazala je Tibijana.

ECF je prošle godine odobrio 1.177 grantova za 713 organizacija korisnica. Ukupna vrednost je 87 miliona evra.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija nis sankcije mol kupovina orban

MOL pregovara o kupovini udela u NIS-u

18. oktobar 2022. - Srpski zvaničnici izjavili su da je ruska strana pristala da proda kompaniju i da su pregovori u toku sa nekoliko firmi

Vucic Srbija spremna da ponudi bolju cenu za NIS ali rafinerija mora da radi

Vučić: Srbija spremna da ponudi bolju cenu za NIS, ali rafinerija mora da radi

18. oktobar 2022. - Ukoliko pregovori s potencijalnim investitorima ne uspeju, Srbija treba da ponudi bolju cenu za NIS, ali rafinerija u svakom slučaju mora da radi, poručio je predsednik Aleksandar Vučić

Srbija odlucuje da li ce nacionalizovati NIS

Srbija odlučuje da li će nacionalizovati NIS

18. oktobar 2022. - Vlada Srbije mora da odluči da li će nacionalizovati NIS, koji je u Gazpromovom vlasništvu, da bi kompanija mogla da nastavi da radi

Rumunija preuzeti poslovanje kompanije Lukoil na svojoj teritoriji

Rumunija će preuzeti poslovanje kompanije Lukoil na svojoj teritoriji

18. oktobar 2022. - Rumunija namerava da preuzme kontrolu nad kompanijom Lukoil da spreči neizbežnu energetsku krizu zbog sankcija Sjedinjenih Država