OIE

Evropski parlament glasao za povećanje cilja za obnovljive izvore za 2030. na 45 odsto

Evropski parlament povecanje ciljeva obnovljive izvore stednju energije

Foto: Daïna Le Lardic / EP

Objavljeno

17.09.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.09.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropski parlament je dao podršku revizijama Direktive o obnovljivoj energiji i Direktive o energetskoj efikasnosti i predložio da se ciljevi povećaju. Poslanici i poslanice su takođe odlučili da treba odrediti ograničenja za korišćenje drvne biomase koja se računa u obnovljive izvore i postepeno ga smanjivati, a takođe su pozvali na ukidanje subvencija za kvalitetno drvo.

Evropski parlament želi da se upotreba zelene energije u periodu do 2030. znatno poveća, a da se potrošnja energenata uveliko smanji. Glasao je za podizanje ciljanog udela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energije u Evropskoj uniji sa 40 na 45 odsto, u okviru postupka revizije Direktive o obnovljivoj energiji iz 2018. godine. Evropska komisija je u svom paketu REPowerEU predložila istu ambiciju.

Parlamentarci su u odvojenom glasanju podržali reviziju Direktive o energetskoj efikasnosti, zakona kojim se određuju ciljevi za uštedu energije u primarnoj i finalnoj potrošnji.

EU mora da više nego udvostruči udeo obnovljivih izvora

Inače, države članice su u junu prihvatile povećanje cilja na 40 odsto, u skladu s ranijim planovima. Paket REPowerEU je predstavljen u maju.

Ukoliko države članice na pregovorima s parlamentom potvrde novi cilj, EU će do 2030. morati da postigne udeo obnovljivih izvora u ukupnom energetskom miksu od 45 procenata, u poređenju s aktuelnih 22 odsto.

Cilj za kategoriju goriva koja uključuje zeleni vodonik i zeleni amonijak postavljen je na 5,7 odsto

Zeleni i Levica su isprva pokušali da privole kolege i koleginice da cilj povećaju na 55 do 56 procenata, da bi za 2040. ta stopa dostigla sto procenata.

Novim zakonima se definišu ciljevi za niz sektora. U saobraćaju, za obnovljive izvore je predviđeno da obore emisije gasova s efektom staklene bašte za 16 odsto ili tri procentna poena više nego što piše u važećoj direktivi. Industrija bi upotrebu zelene energije trebalo da povećava za 1,9 procentnih poena godišnje, a mreže za daljinsko grejanje za 2,3 poena.

Namera je da se udeo goriva iz obnovljivih izvora nebiološkog porekla (RFNBO) uključujući zeleni vodonik i zeleni amonijak pre kraja decenije podigne do 5,7 procenata, a cilj za tržište goriva za plovila je 1,2 odsto. Za industrijsku proizvodnju je zamišljeno da 2030. polovina goriva koja koristi bude iz klase RFNBO, a već 2035. da dostigne 75 procenata.

Za drvnu biomasu ograničenja labava

Članice i članovi Evropskog parlamenta su usvojili amandmane u kojima se poziva na postepeno smanjivanje udela takozvanog primarnog drveta – uglavnom zdravih i palih stabala – koje se uračunava u zelenu energiju. Istakli su da subvencije za ovu kategoriju i korišćenje biomase u elektranama treba ukinuti kao i da palmovo ulje i sojine prerađevine ne smeju da se upotrebljavaju za saobraćaj.

Najviše zakonodavno telo je propustilo da predloži datume za ispunjavanje obaveza u domenu smanjivanja upotrebe primarnog drveta kao biomase.

Poslednje zakonodavne promene otvaraju put za pregovore s državama članicama

Parlamentarci su glasali da primoraju EU da se pobrine da se, zbirno, finalna potrošnja energije smanji bar 40 procenata pre 2030, a 42,5 odsto primarna potrošnja energije, sa nivoa prognoziranog 2007. godine. Države članice bi tako trebale da odrede obavezne nacionalne doprinose.

Evropska komisija je prošle godine usvojila paket Fit-for-55, zamišljen da usmeri uniju ka obaranju emisija za najmanje 55 odsto najkasnije na kraju decenije. Važeća verzija Direktive o obnovljivoj energiji obavezuje EU da udeo zelene energije u potrošnji energije dotera do 32 odsto. Direktiva o energetskoj efikasnosti, kojoj takođe slede izmene, propisuje unapređenje od 32,5 odsto.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Drugi grcki LNG terminal pocinje s radom 1 oktobra

Drugi grčki LNG terminal počinje s radom 1. oktobra

17. septembar 2022. - Nakon polugodišnjeg kašnjenja, LNG terminal Alexandroupolis u Grčkoj je spreman da 1. oktobra bude pušten u rad

ephzhb solar hodovo javna nabavka

EPHZHB traži izvođača za gradnju prve faze solarne elektrane u Hodovu

17. septembar 2022. - Lokacija na kojoj će biti izgrađena solarna elektrana u vlasništvu najmanje od tri državne elektroprivrede u BiH je poslovna zona Hodovo

Kod Livna izgradnja vetroparka Siroka draga 125 4 MW

Kod Livna počinje izgradnja vetroparka Široka draga od 125,4 MW

17. septembar 2022. - Imres Smart Greenergy je potpisao ugovor sa izvođačem za svoj projekat vetroelektrane Široka draga u Hercegovini

crna gora gasovod lng terminal sahmanovic

Šahmanović: Gasovod IAP i LNG terminal su strateški projekti za Crnu Goru

17. septembar 2022. - Izgradnja terminala za tečni prirodni gas i Jadransko-jonskog gasovoda su strateški projekti, poručio je ministar Admir Šahmanović