Životna sredina

U istražnoj bušotini u Jadranu nema nafte, gasa, ali biće još pokušaja

istraznoj busotini Jadranu nafte gasa bice jos pokusaja

Foto: Clyde Thomas on Unsplash

Objavljeno

04.02.2022.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

04.02.2022.

Država

Komentari

0

Podeli

Koncesionari Eni i Novatek nisu našli rezerve nafte i gasa u svojoj prvoj probnoj bušotini pod Jadranskim morem kod Crne Gore, pa je zaštitnicima životne sredine laknulo – zasad. Naime, kompanije će verovatno probušiti još jednu, pliću rupu, a Energean traži partnera za istraživanje gasa.

Državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Marko Perunović, zadužen za energetiku i rudarstvo, izjavio je da Energean ima obavezu da do 15. marta obavesti vladu da li je našao partnera za istražno bušenje u potrazi za gasom. On tvrdi da su u kompaniji optimistični oko količine.

Po preliminarnim rezultatima, u prvoj podmorskoj bušotini nema ugljovodonika

Energean, sa sedištem u Londonu, ima mogućnost da uradi četiri bušotine. Osim toga, Perunović je kazao za RTCG da će u roku od šest meseci biti poznato da li će Eni i Novatek bušiti na još jednoj lokaciji, nakon što su u prvom pokušaju ostali praznih ruku.

U bušotini nije bilo nafte ni gasa, po rečima državnog sekretara, koji se pozvao na preliminarne informacije od čelnih ljudi zajedničkog italijansko-ruskog poduhvata. Zvanični rezultati će biti objavljeni za najviše šest meseci, naveo je Perunović.

Nema kapaciteta za saniranje mogućeg izlivanja nafte

Građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević rekao je da se, na sreću po Jadransko more, obalu i građane Crne Gore ispostavilo da je bušotina suva. On je za RTCG izjavio da su finansijski uslovi bili nepovoljni za zemlju.

„Sada kada je saga o Crnoj Gori kao Kuvajtu završena, možemo se pridružiti ostatku svijeta koji pravi otklon od fosilnih goriva kroz ulaganje u zelene tehnologije“, po Dragićevićevim rečima.

Buka i vibracije su pogubni za ribe, delfine i morske kornjače

Ekolozi i grupe za zaštitu životne sredine odavno upozoravaju da Crna Gora nema kapaciteta za reagovanje u slučaju izlivanja nafte. Dragićević je podsetio da je za to odgovoran koncesionar, ali da bi opremu za saniranje naftne mrlje morao da doveze čak iz Italije.

Nina Pantović iz organizacije KOD naglasila je da nije poznato koliko će još biti bušenja i ko će da nadoknadi štetu nanetu morskom ekosistemu.

„Buka i vibracije su pogubni za ribe delfine i morske kornjače. I dalje nam izvještaji o načinu rada i posljedicama bušenja nijesu dostupni“, dodala je. Crna Gora se oslanja na odluke energetskih korporacija umesto na svoje stvarne razvojne potrebe, a još bušenja bi obezvredilo domaće primorje, napominje Pantović.

Samo Italija eksploatiše naftu u Jadranskom moru

Ukoliko Eni i Novatek ispune sve obaveze vezane za prvu probnu bušotinu, dobiće nazad 73 miliona evra na ime bankarske garancije koju su položili. Druga rupa bi bila manja, dubine do 1.500 metara, a za nju bi morali da obezbede 12 miliona evra garancije.

U moru kod Crne Gore je od 1975. do 1991. bušeno nekoliko puta i rezultati su obećavali, ali istraživanja nisu bila dovoljno detaljna.

Susedna Hrvatska na moru proizvodi gas, ali planovi za dalje istražno bušenje su pre šest godina napušteni usled pritiska javnosti, dok su se potencijalni investitori povukli. Italija ima na desetine i gasnih i naftnih platformi na Jadranu. Albanija dozvoljava istražno bušenje u podmorju, ali na tom planu već godinama nema aktivnosti.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Veštačka inteligencija može da otkrije toksičnost hemikalija

Veštačka inteligencija može da otkrije toksičnost hemikalija

4. februar 2022. - Naučnici iz Švedske su razvili metod korišćenja veštačke inteligencije za identifikaciju toksičnih hemikalija zasnovan isključivo na poznavanju molekularne strukture

Evropska unija radi na uvođenju novih mera za smajenje ambalažnog otpada

Evropska unija uvodi mere za ograničavanje količine ambalažnog otpada

4. februar 2022. - Evropski parlament je usvojio Uredbu o ambalaži i ambalažnom otpadu. Količina ambalaže 2040. godine mora da bude 15 odsto manja nego sada

rec-harlingen spalionica otpada

Hrana koja se uzgaja u blizini spalionica otpada kontaminirana supstancama visokog rizika

4. februar 2022. - Biomonitoringom emisija u Slovačkoj i Holandiji otkriveni su visoki nivoi perzistentnih organskih zagađivača (POPs) u hrani i životnoj sredini u blizini spalionica otpada

kvalitet-vazduha-eu

EU uvodi oštrija pravila za najštetnije zagađivače vazduha

4. februar 2022. - Novim pravilima postavljaju se stroža ograničenja za 2030. godinu za zagađivače vazduha sa ozbiljnim uticajem na zdravlje