Životna sredina

Nordijski stručnjaci na konferencijama u Srbiji prenose iskustva za jačanje cirkularne ekonomije

Nordijski strucnjaci predavanja o cirkularnoj ekonomiji projekat

Ambasador Norveške u Srbiji Jorn Gjelstad (slika: Dobrica Mitrović)

Objavljeno

10.09.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.09.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ambasade Danske, Finske Norveške i Švedske uz podršku Nordijskog saveta ministara započele su projekat Jačanje cirkularne ekonomije u Srbiji – nordijska iskustva.

Kroz nekoliko konferencija tokom septembra i oktobra u Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu i Beogradu na temu cirkularne ekonomije, stručnjaci iz nordijskih zemalja prikazaće primere dobre prakse i ukazati na važnost i benefite cirkularne ekonomije.

Namera ambasada nordijskih zemalja je da podrže Srbiju u nastavku sprovođenja principa cirkularne ekonomije, da podele iskustva svojih zemalja i podignu svest lokalnih partnera o važnosti i koristima primene cirkularne ekonomije, koja utiče kako na svakog pojedinca, tako i na društvo u celini, saopštili su ambasade.

Cirkularna ekonomija štedi resurse, smanjuje zagađenje, promoviše inovacije, smanjuje cenu proizvodnje i otvara radna mesta

Prva konferencija biće održana u Novom Sadu 15. septembra i moguće je pratiti konferenciju onlajn.

Ambasador Norveške u Srbiji Jern Jelstad izjavio je da prelazak sa linearne na cirkularnu ekonomiju od vitalnog značaja za ostvarivanje promene ka zelenijoj budućnosti. Cirkularna ekonomija, kako je istakao, štedi resurse, smanjuje zagađenje, promoviše inovacije, smanjuje cenu proizvodnje i otvara nova radna mesta.

On je naveo da je borba protiv klimatskih promena i promovisanje klimatski neutralnog rasta postalo političko pitanje broj jedan u Evropi.

Cirkularna ekonomija podjednako je važna i za zaštitu životne sredine i za „novčanik“

Kao pioniri održivog razvoja i cirkularne ekonomije, nordijske zemlje u potpunosti dele viziju Evropske komisije o Evropskom zelenom dogovoru i zelenijem, netoksičnom i efikasnijem procesu proizvodnje, i rado će podeliti svoje najbolje primere i iskustvo sa Srbijom, rekao je Gjelstad prilikom predstavljanja projekta tokom prijema u bašti rezidencije.

Ambasador Finske u Srbiji Kimmo Lahdevirta istakao je da je cirkularna ekonomija podjednako važna i za zaštitu životne sredine, kao i za „novčanik“.

Otpad jedne industrije može biti sirovina za drugu industriju

„Ključni akteri u ovoj oblasti, uključujući poslovni sektor i građane, moraju razumeti kako funkcioniše cirkularna ekonomija, kako bi bili deo prelaska sa linearne na cirkularnu ekonomiju“, naveo je Lahdevirta, i dodao da otpad jedne industrije može biti sirovina za drugu industriju.

Partneri nordijskih ambasada u projektu su: Nordijska poslovna alijansa (NBA), Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED), Privredna komora Srbije, Privredna komora Vojvodine, kao i gradovi Novi Sad, Kragujevac i Niš.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Irska prestala upotrebljava ugalj slede Spanija Italija Grcka

Irska prestala da upotrebljava ugalj, a slede Španija, Italija, Grčka…

10. septembar 2021. - Poslednje termoelektrane na ugalj u nekoliko zemalja Evropske unije već rade na minimumu ili samo povremeno

Uspešno završen WISE Srbija mentorski program Poverenje, podrška i lična transformacija

Uspešno završen WISE Srbija mentorski program: Poverenje, podrška i lična transformacija

10. septembar 2021. - Prvi mentorski program WISE Srbija mreže žena u održivoj energetici, zelenoj ekonomiji i klimatskoj akciji uspešno je završen i zvanično obeležen završnim događajem u Beogradu.

Srbija dobila novi zakon o zaštiti vazduha

Srbija dobila novi Zakon o zaštiti vazduha

10. septembar 2021. - Narodna skupština Republike Srbije usvojila je novi Zakon o zaštiti vazduha.

Termoelektrane na ugalj Zapadnom Balkanu 2024 zagadivale zagadjivale prekoracenja ogromna

Termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu 2024. zagađivale manje, ali prekoračenja i dalje ogromna

10. septembar 2021. - Zastarele termoelektrane na ugalj u regionu su 2024. u vazduh ispustile šest puta više sumpor-dioksida (SO2) nego što je dozvoljeno