Životna sredina

Naftna mrlja iz Sirije preti Kipru, Turskoj

Naftna mrlja Sirije Kipru, Turskoj

June Hanabi from Pixabay

Objavljeno

01.09.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

01.09.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ogromna naftna mrlja koja potiče iz sirijske termoelektrane trenutno se udaljava od Kipra jer je vetar promenio pravac, a vlasti zemalja Istočnog Sredozemlja i Evropska unija procenjuju štetu i razmatraju strategije za čišćenje mora i obala.

Po površini mora na nekih 800 kvadratnih kilometara između Sirije i Kipra pluta nafta. Vetar je promenio pravac i naftna mrlja, koja je pretila da stigne do tog ostrva trenutno se od njega udaljava, ali rizik je sad veći po Tursku, a potencijalno su izložene i druge primorske zemlje u regionu.

Gorivo je iscurelo iz rezervoara u kompleksu rafinerije i termoelektrane u Banijasu u Siriji, a tamošnja vlada je isprva govorila da je količina bila mala. Obala u tom delu zemlje je sada prekrivena naftom, a lokalne vlasti pokušavaju da saniraju posledice.

Dok se analiziraju satelitski snimci, procene idu i do 20.000 tona. Ali Orbital EOS je u poslednjem izveštaju napisao da je sloj gust na samo dva i po kvadratna kilometara, a da je ostatak samo tanak film koji se presijava. U takvoj verziji, on brzo isparava.

Najugroženiji deo Kipra je poluostrvo Karpas ili Karpaz, kojeg kontroliše otcepljena Turska Republika Severni Kipar. Službe za vanredne situacije postavljaju plutajuće barijere da zaštite obalu. U svakom slučaju, nafta se zgušnjava i tone, što će sigurno veoma naškoditi životu u moru.

Dva broda iz Turske su na putu da pomognu, a Evropska agencija za pomorsku bezbednost (EMSA) je Republiku Kipar obavestila da će, ukoliko bude trebalo, angažovati specijalno plovilo za čišćenje. Vlada u Nikoziji je izrazila uverenje da naftna mrlja neće dospeti do teritorije koju ona kontroliše.

U isto vreme, u toku je čišćenje dela Egejskog mora gde je prošle nedelje potonuo teretni brod koji je udario u stenu. Ta naftna mrlja zahvata dvadeset kvadratnih kilometara.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Spor ilegalne deponije Struge Sud za ljudska prava Strazburu

Spor oko ilegalne deponije kod Struge seli se u Sud za ljudska prava u Strazburu

1. septembar 2021. - Makedonsko udruženje mladih pravnika (MZMP) iz Skoplja poručuje da mu je jedina nada za pravdu po pitanju ilegalne deponije kod Struge sada van zemlje

protestu Bijeljini nece biti rudnika litijuma na Majevici

Na protestu u Bijeljini poručeno da neće biti rudnika litijuma na Majevici

1. septembar 2021. - Uz podršku lokalne samouprave, građani severoistočne BiH su u Bijeljini protestovali protiv planova rudarske eksploatacije litijuma na Majevici, kao i retkih metala

hrvatska metan greenpeace catf merenja nafta gas ina

Greenpeace: Hrvatska među tri zemlje EU sa najvećim ispuštanjem metana iz naftne i gasne mreže

1. septembar 2021. - Grinpis Hrvatska je saopštio da je po prvi put sprovedeno veliko nezavisno istraživanje o ispuštanju metana na gasnoj i naftnoj infrastrukturi

bih hidroelektrane epbih vranduk janjici presuda sud

Sud oborio ekološke dozvole za projekte HE Janjići i HE Vranduk koje razvija EPBiH

1. septembar 2021. - Projekte hidroelektrana Janjići i Vranduk na reci Bosni razvija Elektroprivreda Bosne i Hercegovine već više godina