Životna sredina

Naftna mrlja iz Sirije preti Kipru, Turskoj

Naftna mrlja Sirije Kipru, Turskoj

June Hanabi from Pixabay

Objavljeno

01.09.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

01.09.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ogromna naftna mrlja koja potiče iz sirijske termoelektrane trenutno se udaljava od Kipra jer je vetar promenio pravac, a vlasti zemalja Istočnog Sredozemlja i Evropska unija procenjuju štetu i razmatraju strategije za čišćenje mora i obala.

Po površini mora na nekih 800 kvadratnih kilometara između Sirije i Kipra pluta nafta. Vetar je promenio pravac i naftna mrlja, koja je pretila da stigne do tog ostrva trenutno se od njega udaljava, ali rizik je sad veći po Tursku, a potencijalno su izložene i druge primorske zemlje u regionu.

Gorivo je iscurelo iz rezervoara u kompleksu rafinerije i termoelektrane u Banijasu u Siriji, a tamošnja vlada je isprva govorila da je količina bila mala. Obala u tom delu zemlje je sada prekrivena naftom, a lokalne vlasti pokušavaju da saniraju posledice.

Dok se analiziraju satelitski snimci, procene idu i do 20.000 tona. Ali Orbital EOS je u poslednjem izveštaju napisao da je sloj gust na samo dva i po kvadratna kilometara, a da je ostatak samo tanak film koji se presijava. U takvoj verziji, on brzo isparava.

Najugroženiji deo Kipra je poluostrvo Karpas ili Karpaz, kojeg kontroliše otcepljena Turska Republika Severni Kipar. Službe za vanredne situacije postavljaju plutajuće barijere da zaštite obalu. U svakom slučaju, nafta se zgušnjava i tone, što će sigurno veoma naškoditi životu u moru.

Dva broda iz Turske su na putu da pomognu, a Evropska agencija za pomorsku bezbednost (EMSA) je Republiku Kipar obavestila da će, ukoliko bude trebalo, angažovati specijalno plovilo za čišćenje. Vlada u Nikoziji je izrazila uverenje da naftna mrlja neće dospeti do teritorije koju ona kontroliše.

U isto vreme, u toku je čišćenje dela Egejskog mora gde je prošle nedelje potonuo teretni brod koji je udario u stenu. Ta naftna mrlja zahvata dvadeset kvadratnih kilometara.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Za izgradnju solarne elektrane Deanovec u Hrvatskoj nije potrebno sprovodjenje procene uticaja na zivotnu sredinu

Projekat solarne elektrane Deanovec kod Zagreba uslovno prošao ekološku procenu

1. septembar 2021. - Za izgradnju solarne elektrane Deanovec od 65,7 megavata nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu niti ocena prihvatljivosti za ekološku mrežu

Kina gradi najvecu hidroelektranu na svetu uklonila 300 brana na Crvenoj reci obnovi biodiverzitet

Kina gradi najveću hidroelektranu na svetu, ali je i uklonila 300 brana na Crvenoj reci da obnovi biodiverzitet

1. septembar 2021. - Na Tibetu su u izgradnji najveća brana i hidroenergetski kompleks, ali Kina je u jednom drugom području, na Crvenoj reci, porušila brane i hidroelektrane

ultra brza moda shein

Shein – najveći zagađivač u sektoru brze mode

1. septembar 2021. - Shein je 2024. svoje emisije CO2 povećao 23 odsto, uprkos obećanjima da namerava da posluje održivo. Stand.earth ga je proglasio najvećim zagađivačem u sektoru brze mode.

Najveca nuklearna elektrana u Zapadnoj Evropi zatvorena zbog najezde meduza

Najezda meduza zaustavila rad nuklearne elektrane u Francuskoj

1. septembar 2021. - Najezda meduza je privremeno zaustavila rad najveće nuklearne elektrane u Zapadnoj Evropi – Gravelines, u Francuskoj, jer su zapušile pumpe