Električna energija

Severna Makedonija započela gradnju prvog dalekovoda sa Albanijom

Severna Makedonija zapocela gradnju prvog dalekovoda sa Albanijom

Slika: Vlada Severne Makedonije

Objavljeno

30.08.2021.

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

30.08.2021.

Komentari

0

Podeli

Severna Makedonija započela je izgradnju dalekovoda od 400 kilovata Bitolj-Elbasan, koji će biti prvi između dve zemlje. Albanija je jedina susedna zemlja sa kojom Severna Makedonija nije imala vezu između sistema za prenos električne energije.

Izgradnja dalekovoda Bitolj-Elbasan, dugačkog 97,4 kilometara, započela je radovima na novoj trafostanici 400/100 kV u blizini Ohrida.

Premijer Severne Makedonije Zoran Zaev rekao je da će završetak gradnje dalekovoda, vrednog 50 miliona evra, značiti početak funkcionisanja koridora Istok-Zapad, što će omogućiti tranzit električne energije iz Bugarske, preko Severne Makedonije i Albanije u Italiju.

Planirano je da dalekovod počne sa radom 2023.

Izgradnja dalekovoda, kako je istakao, znači završetak energetskog Koridora 8, koji je segment mnogo većeg projekta koji uključuje korišćenje energetskih resursa u regionu Kavkaza i iz Centralne Azije i njihov tranzit na Balkan.

U februaru 2020. bosanskohercegovački Energoinvest i hrvatski Končar dobili su posao gradnje ovog dalekovoda. Sa kompanijom MEPSO, koja je operator prenosnog sistema Severne Makedonije, potpisani su ugovori vredni 35 miliona evra za dalekovod do Albanije, novu trafostanicu 400/100 kV u blizini Ohrida i proširenje trafostanice Bitola 2.

To je najveća investicija u prenosnu mrežu u zemlji, istakao je Zaev, i najavio početak rada dalekovoda 2023.

On je podsetio da Severna Makedonija ima pet 400 kV dalekovoda: dva sa Grčkom i po jedan sa Srbijom, Kosovom* i Bugarskom, pa će veza sa Albanijom biti završetak povezivanja države sa susedima.

Pandemija COVID-19 nije usporila pripremu za gradnju

Direktor kompanije MEPSO Kuštrim Ramadani podsetio je da se investicija finansira grantom od 12 miliona evra iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), kreditom od 37 miliona evra Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kao i vlastitim sredstvima ove kompanije.

Uprkos teškim uslovima izazvanim pandemijom COVID-19, MEPSO je uspeo da započne ovaj veliki projekat sa samo nekoliko nedelja zakašnjenja, istakao je Ramadani.

Ministar ekonomije Krešnik Bekteši rekao je da će dalekovod Bitola-Elbasan doprineti regionalnoj integraciji energetskih tržišta. Poboljšaće se i sigurnost snabdevanja električnom energijom i povećati konkurentnost na tržištu električne energije, dodao je on.

Ilir Bejta, zamenik ministra energetike i infrastrukture Albanije, izjavio je da dalekovod stvara uslove za nove investicije.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU-kompletira-Industrijski-plan-zeleni-dogovor-zakonom-dekarbonizaciji-industrije

EU kompletira Industrijski plan za zeleni dogovor zakonom o dekarbonizaciji industrije

30. avgust 2021. - Zakon o potpunoj dekarbonizaciji industrije bi uskoro mogao da stupi na snagu, čime bi EU zaokružila Industrijski plan za zeleni dogovor

uvoz-struje-severna-makedonija

Severna Makedonija: Solar doveo do smanjenja uvoza struje na svega 2,75% potrošnje

30. avgust 2021. - Rast instalisanih kapaciteta solarnih elektrana u Severnoj Makedoniji bio je 2023. za 251% veći nego prethodne godine

HEP-izgradi-reverzibilnu-hidroelektranu-Blaca-pola-gigavata

HEP se sprema da izgradi reverzibilnu hidroelektranu Blaca od pola gigavata

30. avgust 2021. - Kapacitet za turbinski režim rada HEP-ove reverzibilne hidroelektrane Blaca iznosio bi 498 megavata, a pumpe bi radile na najviše 489 megavata

Za privredu u Srbiji bice smanjene cene gasa struje

Za privredu u Srbiji biće smanjene cene gasa, struje

30. avgust 2021. - Cene struje i gasa za privredu pašće otprilike 20 odnosno 15 odsto, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović