OIE

Koji hrvatski gradovi su najspremniji za zelenu tranziciju?

hrvatska-gradovi-energetska-tranzicija

Šibenik (foto: Pixabay/ngcanh)

Objavljeno

06.07.2021.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

06.07.2021.

Država

Komentari

0

Podeli

Hrvatski gradovi Osijek, Velika Gorica, Karlovac, Šibenik i Đakovo su dobili najbolje ukupne ocene u prvoj analizi spremnosti za energetsku tranziciju, koju je uradila konsultantska kuća Apsolon.

Ovi gradovi, svaki u svojoj kategoriji, imali su najbolji kompozitni indeks, koji je sastavljen od pet pojedinačnih indeksa (strateško energetsko planiranje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije, sektoru zgradarstva, potrošnja energije u sektoru saobraćaja i potrošnja energije u sektoru javne rasvete).

U prvom istraživanju ovog tipa u Hrvatskoj, ukupno 20 gradova svrstano je u tri glavne kategorije (veliki, srednji i mali), dok je posebna kategorija obuhvatala mesta sa manje od 35.000 stanovnika.

Gradovi imaju ključnu ulogu u ostvarivanju klimatskih ciljeva EU

Apsolon je podsetio da gradovi, koji su odgovorni za 80% potrošnje energije i pripadajućih emisija CO2, imaju ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva Evropske unije po pitanju održive energetske tranzicije. Takođe, tema zelene tranzicije nalazi se u fokusu i razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.

Prema kriterijumu donošenja strateških dokumenata u oblasti energetike, među velikim gradovima istakli su se Zagreb, Rijeka i Osijek, među srednjim gradovima Velika Gorica i Karlovac, a od malih Varaždin, navodi Apsolon. Koprivnica i Đakovo su bili najbolji u kategoriji gradova s manje od 35.000 stanovnika.

Zagreb, Karlovac, Šibenik i Vinkovci najbolji po proizvodnji energije iz obnovljivih izvora

Prema proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, najbolji veliki grad je Zagreb, dok je među srednjima dominirao Karlovac, a među malima Šibenik. U posebnoj kategoriji prvo mesto pripalo je Vinkovcima.

Prema potrošnji energije u sektoru zgradarstva, odnosno u javnim zgradama i emisijama CO2, pobednici, svaki u svojoj kategoriji, su Split, Zadar, Samobor i Đakovo.

U sektoru saobraćaja najbolji učinak među velikim gradovima imaju Zagreb i Rijeka

Što se tiče potrošnje energije emisije CO2 u sektoru saobraćaja, broja linija gradskog prevoza i broja punionica za alternativna goriva, Zagreb i Rijeka su najbolji među velikim gradovima, Velika Goriva među srednjima, Šibenik među malim gradovima i Koprivnica u posebnoj kategoriji.

U sektoru javne rasvete, u kategoriji velikih gradova najboljim se pokazao Osijek, među srednjim gradovima Karlovac, dok su u kategoriji malih gradova najbolji gradovi Sisak i Đakovo.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

HEP-izgradi-reverzibilnu-hidroelektranu-Blaca-pola-gigavata

HEP se sprema da izgradi reverzibilnu hidroelektranu Blaca od pola gigavata

6. jul 2021. - Kapacitet za turbinski režim rada HEP-ove reverzibilne hidroelektrane Blaca iznosio bi 498 megavata, a pumpe bi radile na najviše 489 megavata

EU-subvencionise-sedam-projekata-zelenog-vodonika-720-miliona-evra

EU subvencioniše sedam projekata zelenog vodonika sa 720 miliona evra

6. jul 2021. - Projekti zelenog vodonika odabrani su na prvoj aukciji u okviru inicijative Evropska banka za vodonik

Dubravka Đedović Handanović u novoj vladi ostaje ministarka rudarstva i energetike

6. jul 2021. - Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović zadržaće to mesto, a Irena Vujović će osim ministarke zaštite životne sredine biti vicepremijerka

U planu izgradnja dve agrosolarne elektrane u okolini Kikinde

U planu izgradnja dve agrosolarne elektrane u okolini Kikinde

6. jul 2021. - U okolini Kikinde predviđena je izgradnja dve agrosolarne elektrane: Solar Power Plant Delta i Brankov solar