Intervju

Katastar za odgovorno upravljanje rudarskim otpadom u Srbiji

katastar

Slika: Ivan Janković

Objavljeno

29.01.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

29.01.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Projekat Katastar rudarskog otpada obezbedio je Srbiji jasnu sliku kada je reč o ovom otpadu, što predstavlja osnovu za analizu stanja životne sredine i planiranje daljih koraka za rešavanje pitanja ovog otpada, a pre svega onih lokacija na kojima su otkrivene štetne materije, izjavio je u intervjuu za Balkan Green Energy News Ivan Janković, pomoćnik ministra za geologiju i rudarstvo u Ministarstvu rudarstva i energetike.

Na nedavno održanoj završnoj konferenciji projekta Katastar rudarskog otpada, čuli smo da je ovaj trogodišnji projekat ostvario značajne rezultate u sektoru rudarstva, ali i sektoru zaštite životne sredine. Šta biste izdvojili kao najznačajnije postignuća ovog projekta?

Srbija je zemlja koja ima bogatu istoriju u svakom pogledu, pa tako i u pogledu rudarstva. Viševekovno rudarenje na našim prostorima dovelo je do stvaranja otpada, koji mi definišemo kao rudarski, koji se uglavnom odlagao na mestu gde je ruda vađena.

Upravljanje rudarskim otpadom podrazumeva proces od početka odlaganja otpada na nekoj lokaciji, pa sve do sanacije i rekultivacije te lokacije

Savremene tehnologije rudarstva su svakako doprinele razvoju društva, ali su istovremeno dovele do stvaranja veće količine rudarskog otpada sa većim sadržajem štetnih materija, koji može biti izvor zagađenja životne sredine. Takođe, na ovim lokacijama često dolazi do geotehničke nestabilnosti, pa one mogu biti opasne i sa tog aspekta.

Dobra je stvar što se ovim projektom dobijaju podaci o svim lokacijama rudarskog otpada, koji je nastao u prošlosti i koje nemaju aktivnog vlasnika, odnosno nema aktivnog preduzeća koje bi preuzelo obavezu da upravlja ovim otpadom. Kada kažem da „upravlja rudarskim otpadom“ mislim na celokupan proces od početka odlaganja rudarskog otpada na nekoj lokaciji, pa sve do sanacije i rekultivacije te lokacije.

Ministarstvo je dobilo jasnu sliku u pogledu rudarskog otpada na celoj teritoriji Srbije

Takođe, Ministarstvo rudarstva i energetike ovim projektom dobija jasnu sliku u pogledu rudarskog otpada na celoj teritoriji Republike Srbije, kako onog „aktivnog“ tako i „neaktivnog“ odnosno istorijskog rudarskog otpada, što čini osnovu za analizu stanja životne sredine i planiranje daljih koraka u pogledu rešavanja pitanja rudarskog otpada, a pre svega onih lokacija na kojima je evidentiran sadržaj određenih štetnih materija.

Kako će ovaj projekat pomoći da se sanira šteta, koju je rudarski otpad naneo životnoj sredini, ali i da se spreči nastajanje buduće štete? Šta predviđaju tri studije slučaja koje su urađene u okviru projekta?

Slika: Rudnik Bobija kod Ljubovije

Ovim projektom dobijamo jedan detaljan prikaz svih lokacija istorijskog i napuštenog rudarskog otpada u Srbiji, a za više desetina lokacija precizne podatke o sadržaju materija u rudarskom otpadu, fizičkim i hemijskim karakteristikama tog otpada, njegovim dimenzijama, kao i sve druge podatke koji su potrebni za sagledavanje te lokacije sa aspekta uticaja na životnu sredinu.

Za više desetina lokacija urađene su osnovne procene stanja životne sredine

Takođe, urađene su osnovne procene stanja životne sredine na ovim lokacijama, kao i stepen njegovog štetnog uticaja. Ovo će dati polaznu osnovu za dalje rešavanje problema, tamo gde ga ima, kao i za sprečavanje nastajanja bilo kakvog štetnog uticaja tog otpada.

Tri studije slučaja koje su rađene za tri tipa lokacija rudarskog otpada, koje sadrže opasan, neopasan i inertni rudarski otpad, predviđaju metodologiju i mere svih tehnoloških aktivnosti koje se moraju primeniti u cilju postizanja ekonomskog, efikasnog i ekološkog uklanjanja i sigurnog upravljanja rudarskim otpadom. Ove studije prikazale su analizu stanja životne sredine, kao i procenu troškova za sprovođenje mera koje su najefikasnije za rešavanje problema koji postoje na tim lokacijama i za njihovu sanaciju i rekultivaciju.

Projekat se bavio rudarskim otpadom na napuštenim lokacijama, ali i u aktivnim rudnicima. Kakva je situacija na lokacijama koje su aktivne? Kako je sada regulisano upravljanje otpadom na ovim lokacijama, i da li će se menjati propisi kada je reč o tim lokacijama?

Slika: Istraživanje lokacije rudarskog optada Lipa u opštini Bor

Aktivni rudnici, koji su u vlasništvu aktivnih preduzeća, imaju, razume se i aktivna odlagališta rudarskog otpada. Ovim otpadom upravljaju kompanije koje se bave eksploatacijom rude i to je sve regulisano Zakonom o rudarstvu i geološkim istraživanjima.

Nova uredba o upravljanju rudarskim otpadom stupila je na snagu 1. januara 2020.

Svakako, ovde se mogu naći različiti primeri upravljanja otpadom, neki dobri, a neki i ne toliko dobri. Važna je stvar što je doneta nova Uredba koja reguliše upravljanje rudarskim otpadom, koja je stupila na snagu 1. januara 2020. godine i koja reguliše celokupan proces izdavanja dozvole za upravljanje otpadom, kao i kriterijume, karakterizaciju, klasifikaciju i izveštavanje o rudarskom otpadu. Sva preduzeća koja imaju aktivne rudnike biće u obavezi da usklade svoje poslovanje sa odredbama ove Uredbe.

Poslednje procene govore da će u sektor rudarstva narednih godina biti uloženo tri milijarde dolara. Kako će država obezbediti održivu eksploataciju koja ne utiče na životnu sredinu?

Sa projektima koji se realizuju i koji su planirani da se realizuju u rudarskom sektoru u Republici Srbiji od strane kineske kompanije Zijin na području Bora i Majdanpeka i kompanije Rio Tinto na području Loznice, gde u skorijoj budućnosti očekujemo otvaranje dva nova rudnika svetske klase, kao i razvoj i proširenje postojećih rudarskih aktivnosti, očekuje se visok nivo investicionih ulaganja sa primenom najsavremenijih tehnika i tehnologija.

U skorijoj budućnosti očekujemo otvaranje dva nova rudnika svetske klase

Prethodno navedenim projektima, kao i projektima koji se realizuju od strane drugih kompanija, primenom savremenih propisa iz oblasti rudarstva i zaštite životne sredine, stvaramo moderno, održivo i kvalitetno isplanirano rudarstvo koje će omogućiti dosta manji i u velikoj meri kontrolisan uticaj na životnu sredinu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Milos Mladenovic, SEEPEX, energetska tranzicija

Ideje D&G kao odgovor na izazove energetske tranzicije ili kako smo zavoleli Bodrijara

29. januar 2020. - O evropskom tržištu električne energije nakon okončanja energetske krize, ali i o uzrocima krize, daljim tendencijama razvoja tržišta energije i globalne ekonomije, razgovarali smo sa direktorom SEEPEX -a Milošem Mladenovićem

Pozar na deponiji: Da li nam je neodgovornost došla na naplatu

Požari na deponijama: Neodgovornost došla na naplatu

29. januar 2020. - Požar koji je izbio u Regionalnom centru za upravljanje otpadom Duboko je poslednji poziv na otrežnjenje, kažu Gojkan Stojinović i Kristina Cvejanov, eksperti za upravljanje otpadom

CBAM pred vratima – Srbija na potezu da stvori uslove za domaću privredu

CBAM pred vratima – Srbija na potezu da stvori uslove za domaću privredu

29. januar 2020. - Industrijski akteri u Srbiji imaju sva znanja da maksimalno umanje emisije CO2 i učestvuju u ekološkom preporodu zemlje, kaže generalni direktor kompanije Lafarge Srbija Dimitrije Knjeginjić

Maja Turkovic

Maja Turković – liderka energetske tranzicije

29. januar 2020. - Kroz svoj rad u projektima obnovljivih izvora energije i WISE Srbija mrežu žena, Maja Turković ne samo što pomera granice u energetskom sektoru, već i podržava žene, gradeći put ka inkluzivnoj i održivoj budućnosti