Električna energija

Nova energetska strategija Hrvatske predviđa povećanje udela OIE na 36,4% do 2030. godine

energetska-strategija-Hrvatske OIE

Foto: Pixabay

Objavljeno

06.11.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.11.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska vlada uputila je Saboru na usvajanje predlog strategije energetskog razvoja Hrvatske do 2030. sa projekcijama za 2050. godinu koja, imeđu ostalog, predviđa povećanje udela obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto finalnoj potrošnji na 36,4% do 2030. godine.

Predstavljajući predlog strategije, Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je da se do 2050. godine predviđa povećanje udela OIE na 65,6%. On je takođe podsetio je da je udeo OIE u 2018. godini bio 28%, što je znatno više od propisanih 20% koje je Evropska unija prihvatila, navodi se u saopštenju hrvatske vlade.

Ključni ciljevi strategije su održiva proizvodnja energije u Hrvatskoj u narednih deset godina, s perspektivom do 2050. godine, zatim smanjenje zavisnosti od uvoza, kao i jačanje sigurnosti snabdevanja energentima kroz razvoj strateške infrastrukture, objasnio je Ćorić.

S obzirom na prirodni potencijal Hrvatske, najveći deo instalisane snage OIE treba da dođe iz energije sunca i vetra, mada se ni drugi izvori OIE ne zanemaruju, rekao je Ćorić. Početkom aprila, Ćorić je na WindEurope 2019 Conference & Exhibition izjavio da Hrvatska ima cilj da poveća vetroenergetske kapacitete tri puta, a solarne 20 puta u narednih 10 godina.

Strategija predviđa smanjenje emisije CO2 za oko 36%

Primena strategije omogućiće tranziciju na niskougljeničnu energiju kroz dve vrste aktivnosti – povećanje energetske efikasnosti i korišćenje OIE u najvećoj mogućoj meri, objasnio je Ćorić.

Govoreći o povećanju energetske efikasnosti u kontekstu smanjenja ukupne potrošnje energije u sledećih deset godina, a i u periodu do 2050. godine, ministar je rekao da se očekuje smanjenje emisije CO2 za oko 36%, navodi se u sapoštenju hrvatske vlade.

Ovi ciljevi, prema njegovim rečima, zahtevaće značajna ulaganja u proizvodnju energije iz OIE, kao i u energetsku efikasnost zgrada.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Desalinizacija stratesko resenje vodosnabdevanje susa Jugoistocnoj Evropi

Desalinizacija je strateško rešenje za vodosnabdevanje usled suša u Jugoistočnoj Evropi

6. novembar 2019. - Prvi plutajući pogon za desalinizaciju napajan iz obnovljivih izvora u Turskoj počeo je s radom, a susedne zemlje razmatraju slična rešenja

Sud u Rumuniji zaustavio projekat hidroelektrane Rastolita zabranom sece sume

Sud u Rumuniji zaustavio projekat hidroelektrane zabranom seče šume

6. novembar 2019. - Sud u Rumuniji je privremeno stavio van snage uredbu kojom je vlada dozvolila seču 31 hektara šume za projekat hidrocentrale Răstolița

NGEN Group baterijski sistem 9 4 megavata Poljskoj velikih projekata

NGEN Group gradi baterijski sistem od 9,4 megavata u Poljskoj, a planira više velikih projekata

6. novembar 2019. - NGEN Group u Poljskoj radi na projektu za skladištenje energije, što je važan korak u ekspanziji kompanije na to tržište

CGES u prvom polugodistu povećao profit 28 1 odsto

CGES u prvom polugodištu povećao profit 28,1 odsto

6. novembar 2019. - Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je u prvih šest meseci ove godine ostvario neto dobit od 12,9 miliona evra ili 28,1 odsto više nego u istom periodu 2024