Električna energija

Bugarska, Hrvatska, Rumunija i Slovenija postaju deo Single Intraday Coupling u novembru

bugarska-hrvatska-rumunija-slovenija-Single-Intraday-Coupling

Slika: Deutsche Boerse

Objavljeno

11.10.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

11.10.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Početak drugog talasa evropskog projekta spajanja unutardnevnih tržišta električne energije (Single Intraday Coupling – SIDC) planiran je za 19. novembar. Drugi talas omogućiće stalnu prekograničnu trgovinu električnom energijom u unutardnevnom vremenskom okviru u Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Sloveniji i Češkoj.

Zemlje koje su se priključile Single Intraday Coupling projektu u prvom talasu, juna 2018. godine, su Belgija, Danska, Nemačka, Estonija, Finska, Francuska, Letonija, Litvanija, Norveška, Holandija, Austrija, Portugalija, Švedska i Španija. Pripremni sastanak za početak drugog talasa održan je 1. oktobra u Pragu.

U prvom talasu, juna 2018, svoja unutardnevna tržišta spojilo je 14 evropskih zemalja

Kako je saopštila slovenačka berza električne energije BSP SouthPool, drugi talas SIDC projekta uključiće i slovenačko tržište unutardnevne trgovine električnom energijom, dok je hrvatska berza CROPEX navela da će njeno unutardnevno tržište biti povezano preko hrvatsko-slovenačke i hrvatsko-mađarske granice.

CROPEX je postao deo 15. Projekta lokalne implementacije XBID-a (bivše ime projekta SIDC) u avgustu 2017. godine, dok su se bugarska berza IBEX i bugarski operator prenosnog sistema ESO pridružili ovom projektu lokalne implementacije u septembru 2018. godine.

Povećanje proizvodnje iz OIE čini unutardnevno tržište sve važnijim

Kako je u junu ove godine naveo ENTSO-E, od uspešnog lansiranja SICD projekta u junu 2018. godine, obavljeno je više od 16 miliona trgovanja.

Integrisano unutardnevno tržište će povećati ukupnu efikasnost ove vrste trgovanja

Integrisano unutardnevno tržište će povećati ukupnu efikasnost ove vrste trgovanja kroz promovisanje efikasne konkurencije, povećanje likvidnosti i omogućavanje efikasnijeg korišćenja proizvodnih resursa širom Evrope, naveo je ENTSO-E.

Sa povećanjem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, koja zna da bude nestabilna, povećava se i interesovanje za trgovanje na unutardnevnim tržištima jer posle zatvaranja dan-unapred tržišta (DAM) balansiranje postaje sve veći izazov za učesnike na tržištu.

ENTSO-E navodi da je unutardnevno tržište suštinski alat koji omogućava učesnicima na tržištu da se izbore sa neočekivanim promenama u potrošnji ili prekidima u snabdevanju.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Kina gradi najvecu hidroelektranu na svetu uklonila 300 brana na Crvenoj reci obnovi biodiverzitet

Kina gradi najveću hidroelektranu na svetu, ali je i uklonila 300 brana na Crvenoj reci da obnovi biodiverzitet

11. oktobar 2019. - Na Tibetu su u izgradnji najveća brana i hidroenergetski kompleks, ali Kina je u jednom drugom području, na Crvenoj reci, porušila brane i hidroelektrane

Rusenje osam rasladnih tornjeva termoelektrane Cottan uslo je u ginisovu knjigu rekorda

Rušenje termoelektrane Cottam oborilo Ginisov rekord i otvorilo prostor za novo naselje

11. oktobar 2019. - Kontrolisano rušenje osam rashladnih tornjeva termoelektrane Cottam u Notingamširu u Velikoj Britaniji postavilo je Ginisov rekord

Rumuni dodaju hidroelektrani Derdap djerdap 2 veliku bateriju

Rumuni dodaju hidroelektrani Đerdap 2 veliku bateriju

11. oktobar 2019. - Rumunska državna elektroprivreda Hidroelectrica planira da uz hidroelektranu Đerdap 2 postavi baterijski sistem od 64 megavata

KEDS liberalizacija tržišta struje brojila kosovo

Kosovski distributer KEDS isključio struju firmama bez snabdevača nakon liberalizacije tržišta

11. oktobar 2019. - KEDS je isključio sa mreže 90% brojila u vlasništvu preduzeća koja nakon liberalizacije nisu potpisala ugovor sa licenciranim snabdevačem