OIE

Dani dobroga vjetra okupili 200 učesnika iz Hrvatske i sveta

dani-dobroga-vjetra

Slika: Marija Ljubičić

Objavljeno

14.06.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

14.06.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Konferencija Dani dobroga vjetra, u organizaciji udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), koja je počela juče, a završava se danas u Vodicama, okupila je oko 200 učesnika iz Hrvatske i sveta kojima je zajednička tema budućnost energije vetra, s posebnim fokusom na region Jugoistočne Europe. Konferencija se održava uz podršku WindEurope i pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Konferenciju je otvorio ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, koji je izjavio da se sektor proizvodnje energije iz vetra najbolje snašao kada se pogledaju obnovljivi izvori energije (OIE) u Hrvatskoj, dok je Maja Pokrovac, direktorica OIEH, istakla da je Hrvatska dugo godina bila na poslednjem mestu među zemljama EU prema globalnom indeksu koji meri napredak u primeni vetroenergije, ali ove godine je na sredini te liste.

Pregled trenutnog stanja sektora u Evropi, sistema podsticaja i njihovih rezultata, kao i model premija bile su glavne teme prvog dana konferencije.

Šefica tima za zagovaranja energije vetra u WindEurope Viktoriya Kerelska rekla je da je cilj od 36,4% udela OIE u bruto potrošnji za 2030. u Nacrtu nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NEKP) Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. jedan od najambicioznijih među državama članicama EU.

NEKP će, kako je navela, biti ključan za početak ulaganja u energiju vetra, ali u njemu mora biti jasno definisano kako se raspisuju tenderi za dodelu premija i koji su budžeti.

Uklanjanje regulatornih prepreka za nove poslovne modele kao što su korporativni ugovori o kupovini električne energije (CPPA) iz OIE biće, takođe, važni za razvoj hrvatskog tržišta, poručila je Kerelska.

Marko Ćosić, član Uprave HEP-a, podsetio je da se HEP u svojoj razvojnoj strategiji opredelio za obnovljiv scenario razvoja koji se bazira na nekoliko segmenata. HEP do 2030. planira da obezbedi nove proizvodne kapacitete snage 1.500 MW, od čega se polovina odnosi na solarne elektrane i vetroelektrane.

Realizacija obnovljivog scenarija povećaće udeo OIE u našem proizvodnom portfelju za 50% i proizvodnju sa 6 na 9 TWh godišnje u 2030, rekao je Ćosić.

Kako pomiriti sve strože ekološke uslove i nove tržišne okolnosti

Drugi dan konferencije počeo je uvidom u trendove u sektoru kao što su korporativni ugovori o kupovini OIE, koji  su se prvo počeli primjenjivati u ICT sektoru, a danas su proizvođači aluminijuma lideri u tome.

Tony Iles, stručnjak za implementaciju mera zaštite životne sredine, primetio je da postoje znatne regionalne varijacije u percepciji ekoloških i socijalnih uticaja.

U Velikoj Britaniji je vizuelni i pejzažni uticaj postao ključno pitanje pri dobijanju saglasnosti za donošenje prostornih planova, naveo je on, i dodao da je vrlo malo vetroparkova na kopnu dobilo saglasnost u poslednjih osam godina, ali je zato sada Velika Britanija svetski lider u razvoju i izgradnji priobalnih vetroelektrana.

S druge strane, Hrvatska ima uspešnu turističku priču i vizualni uticaj na krajolik mogao bi biti prioritet, istakao je Iles.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar

Slični članci

Turska glavnog cvorista prenos zelene struje EU

Turska se nadmeće za poziciju glavnog čvorišta za prenos zelene struje u EU

14. jun 2019. - Turska, Azerbejdžan, Gruzija i Bugarska pokreću projekat za prenos struje koji bi mogao da bude konkurent predloženoj podmorskoj vezi Gruzije i Rumunije

Rumunski grad Bejus sistem geotermalnog daljinskog grejanja

Rumunski grad Bejuš širi sistem geotermalnog daljinskog grejanja na sve objekte

14. jun 2019. - Bejuš, predvodnik na polju geotermalnog daljinskog grejanja u Rumuniji, može da pomoću grantova iz EU pokrije celu svoju teritoriju

reciklaza solarnih panela kao kljucni izazov bih

Reciklaža solarnih panela kao ključni izazov budućnosti za BiH

14. jun 2019. - Bosna i Hercegovina beleži rast upotrebe solarne energije, ali s porastom broja instaliranih panela raste i količina otpada koji će se u narednim decenijama morati da se zbrine

crna gora italija admir sahmanovic kabl vetar solar investicije

Šahmanović: U Crnoj Gori u razvoju projekti za solar i vetar snage 4.000 MW

14. jun 2019. - Govoreći na okruglom stolu Ekonomski dijalog Crna Gora–Italija Admir Šahmanović pozvao je na snažniju saradnju dve zemlje u energetici