OIE

wpd Adria namerava da investira 1,5 milijardi evra u vetroparkove snage 1,2 GW u BiH i Hrvatskoj

wpd-Adria-1,5-milijardi-evra-vetroparkovi-1,2-GW-BiH-Hrvatska

Slika: Vetropark Ponikve u Hrvatskoj (wpd Adria)

Objavljeno

13.06.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.06.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

wpd Adria, ispostava nemačke kompanije wpd, namerava da investira 1,5 milijardi evra u integrisani sistem vetroparkova na potezu Livno-Grahovo-Knin, snage 1,2 GW, izjavio je Zoran Obradović, direktor wpd Adria, prenela je eKapija.

On je naveo da firma, čije je sedište u Dubrovniku, trenutno pribavlja dozvole za postavljanje mernih stubova na području Livna, Glamoča i Grahova, a paralelno je dobila i dozvolu za merenje u Kninu.

Plan je da wpd u BiH izgradi vetroelektrane snage 900 MW, a u Hrvatskoj još 300 MW, istakao je Obradović, koji je u nedavnom intervjuu za Balkan Green Energy News govorio o iskustvima investiranja u regionu.

Projekat bi se razvijao u fazama, plan je da prvi radovi krenu za tri do četiri godine, a da se sve završi do 2030.

Firma namerava da vetroparkove gradi prvo na lokacijama gde postoje uslovi da se odmah priključe na mrežu, a onda bi sa hrvatskim operatorom prenosnog sistema HOPS-om i operatorima u BIH – Elektroprijenosom i NOS-om radili na jačanju mreže.

wpd Adria ima četiri vetroelektrane u Hrvatskoj – dve kod Šibenika, na Pelješcu i kod Šestanovca, ukupne snage 100 MW

Procenjene investicije u mrežu su 200 miliona evra, a novac bi se mogao obezbediti iz evropskih fondova, jer je cilj stvoriti ujedinjeno evropsko tržiše električne energije, istakao je Obradović.

wpd Adria ne očekuje fid-in tarife i balansiranje, ali očekuje dobar pravni okvir za investicije.

Projekti u BiH i Hrvatskoj su dobra prilika za izvoz električne energije, s obzirom na to da će evropske zemlje imati sve veću potrebu za uvozom, dok će gašenje više od 10 GW termoelektrana i 20 GW nuklearki povećati cenu, naveo je Obradović.

wpd Adria već ima četiri vetroparka u Hrvatskoj – dva kod Šibenika, na Pelješcu i kod Šestanovca, ukupne snage 100 MW. Trenutno radi na merenju potencijala vetra za vetropark u opštini Ravno, na krajnjem jugu FBiH. Elektrana bi trebalo da ima snagu od 50 MW, a radovi bi mogli početi za tri godine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Dotrajale velike satelitske antene postale solarni tanjiri

Dotrajale velike satelitske antene postale solarni tanjiri

13. jun 2019. - Velike satelitske antene u Švajcarskoj su pretvorene u solarne tanjire uz pomoć invertera i optimizatora kompanije SolarEdge

burduža rumunija grantovi solar

Rumunija odobrila preko 500 miliona evra grantova za solarne projekte javnih ustanova

13. jun 2019. - Ukupan broj ugovora o grantovima za projekte solarne energije u javnim institucijama širom Rumunije porastao je na 1.046.

Bum balkonskih solarnih elektrana

Interesovanje za balkonske solarne elektrane u naglom porastu po celoj Evropi

13. jun 2019. - Balkonske solarne elektrane postaju sve popularnije rešenje za proizvodnju električne energije u domaćinstvima širom Evrope

energetske zajednice solar rumunija

Prozjumeri u Rumuniji osnivaju energetsku zajednicu, čekaju propise da bi delili struju

13. jun 2019. - Ministarstvo energetike navodi da je pripremilo nacrt uredbe kojom se reguliše funkcionisanje energetskih zajednica