Životna sredina

Dan ekološkog duga 2018. – Slovenija ima najveći ekološki otisak u regionu

Dan-ekoloskog-duga-2018

Foto: overshootday.org

Objavljeno

31.07.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

31.07.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Dan ekološkog duga – datum u kalendarskoj godini kada godišnja potražnja čovečanstva prema prirodi premašuje ono što Zemlja može da regeneriše u toj godini – se u 2018. obeležava 1. avgusta, saopštila je Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network, GFN).

Drugim rečima, čovečanstvo trenutno koristi prirodu 1,7 puta brže nego što ekosistemi planete mogu da obnove. To znači da je potrebno 1,7 planete Zemlje da se zadovolji trenutna potražnja čovečanstva prema prirodi, saopštila je mreža GFN.

GFN svake godina određuje Dan ekološkog duga koristeći metod Ekološkog otiska, koji sabira sve potrebe čovečanstva prema prirodi, uključujući potražnju za hranom, drvnom građom i vlaknima (pamuk), zatim za emisijama CO2 iz sagorevanja fosilnih goriva, kao i za zgradama, putevima i drugom infrastrukturom.

Dan ekološkog duga se ove godine obeležava najranije otkako je čovečanstvo otišlo u ekološki dug 1970-ih.

Ovakvo ekološko rasipništvo za posledice ima deforestaciju, propadanje ribljeg fonda, oskudicu pitke vode, eroziju tla, gubitak biodiverziteta, i povećanje količine CO2 u atmosferi, što dovodi do klimatskih promena i sve većih suša, šumskih požara i uragana. Prirodne katastrofe poput ovih mogu ljude da gurnu u očaj i nateraju mnoge da migriraju u gradove ili druge zemlje, navodi se u saopštenju.

“Dok obeležavamo Dan ekološkog duga, današnji dan nam se možda čini isti kao jučerašnji – u frižideru vam je ista hrana”, kaže Mathis Wackernagel, izvršni direktor mreže GFN. “Međutim”, dodaje on, “požari divljaju na zapadu SAD. Na drugoj strani sveta, stanovnici Kejptauna su prinuđeni da danas koriste dvostruko manje vode nego 2015. godine. Ovo su posledice probijanja ekološkog budžeta jedine planete koju imamo”.

Slovenija ima najveći ekološki otisak u regionu

Najnoviji podaci pokazuju da Slovenija ima najveći nacionalni ekološki otisak u regionu i ove godine obeležava Nacionalni dan ekološkog duga 12. maja. U Hrvatskoj se ovaj dan u 2018. godini obeležava 19. juna, u Crnoj Gori 29. juna, u Makedoniji 19. jula, a u Srbiji 30. jula.

U širem regionu, Grčka je u ekološki dug ove godine ušla 23. maja, Kipar 4. jula, Turska 11. jula, a Bugarska 13. jula, dok će Rumunija to učiniti 8. avgusta, a Albanija 14. oktobra.

Na globalnom nivou, Katar je ovaj dan obeležio najranije od svih zemalja – 9. februara, a Vijetnam ga obeležava najkasnije – 21. decembra.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija program zastite prirode koalicija 27

Koalicija 27: Predlog programa zaštite prirode Srbije nema ambicizne ciljeve, konkretne mere, jasne indikatore uspeha

31. jul 2018. - Ministarstvo zaštite životne sredine pripremilo je Predlog programa zaštite prirode Republike Srbije 2026-2031, sa Akcionim planom do 2028.

vecne hemikalije ribe istrazivanje more

Zanemareni rizik večnih hemikalija: kombinacija više supstanci u dozvoljenim količinama i dalje opasna

31. jul 2018. - Istraživači iz Engleske tvrde da postojeći propisi nisu adekvatni jer se limiti odnose pojedinačne večne hemikalije, dok su ljudi i drugi organizmi izloženi mešavini više njih

srbija hibridi benzinci kriza

Hibridna vozila pretekla benzince na tržištu u Srbiji

31. jul 2018. - Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova kaže da je u prvom kvartalu rast tržišta novih automobila i lakih komercijalnih vozila snažan

Hrvatska predlog investicija za 650 miliona evra prihoda od emisija

Hrvatska objavila predlog investicija za 650 miliona evra prihoda od emisija

31. jul 2018. - Hrvatska u okviru EU ETS-a računa na 650 miliona evra iz aukcija dozvola za emisije gasova s efektom staklene bašte do 2030