Energetska efikasnost

Vlada Slovenije usvojila izmene Zakona o energetici

Vlada Slovenije usvojila izmene Zakona o energetici

Photo: vlada.si

Objavljeno

02.03.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.03.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vlada Slovenije usvojila je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o energetici i poslala ga parlamentu na usvajanje po hitnom postupku.

Izmene i dopune su, kako je saopštila Vlada Slovenije, povezane sa primenom dve direktive Evropske unije, odlukom Ustavnog suda Slovenije i Smernicama za državnu pomoć za zaštitu životne sredine i energetiku.

Evropska komisija je u leto 2016. poslala Sloveniji formalno obaveštenje da je nepravilno prenela drugi stav člana 13. Direktive o energetskim performansama zgrada (2010/31/EU). U januaru ove godine EK je zatražila je od Slovenije da ispravno prenese sve odredbe ove Direktive u roku od dva meseca ili će proslediti slučaj Sudu pravde EU. Sporne odredbe odnose se na proširenje spiska onih koji moraju da javno istaknu energetske sertifikate, i sada će biti promenjene.

Izmenama Zakona menja se značenje termina efikasno daljinsko grejanje i hlađenje. Postojeća definicija u Zakonu bila je strožija od one u Direktivi o energetskoj efikasnosti (Direktivo 2012/27/EU), što je, kako se navodi u saopštenju Vlade, zahtevalo veće investicije, pa je odlučeno da se prihvati definicija iz evropskog propisa. Tako će sada efikasno daljinsko grejanje i hlađenje podrazumevati ono koje koristi najmanje 50 odsto obnovljivih izvora energije, 50 odsto otpadne toplote, 75 odsto toplote iz kogenerativnih postrojenja ili 50 odsto kombinacije dva od ova tri izvora. Dosad je četvrti uslov bio najmanje 75 odsto dva od navedena tri izvora.

Izmenjen je i prvi stav člana 59. a Zakona, za koji je Ustavni sud utvrdio da nije ustavan, a odnosi se na prava vlasnika zemljišta na kojem se gradi energetska infrastruktura.

Nova pravila za državnu pomoć

Zakon o energetici će biti izmenjen i u delu koji se odnosi na subvencije elektranama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Granica za dodelu pomoći će biti smanjena sa 1 MW na 500 kW, za ona postojenja koja je dobijaju u skladu sa 373. članom Zakona.

“Reč je o usklađivanju Zakona o energetici i modela podrške elektranama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije sa Smernicama za državnu pomoć za zaštitu životne sredine i energetiku”, navodi se u saopštenju Vlade Slovenije.

Odluke slovenačke vlade posle sednice predstavila je ministarka finansija Mateja Vraničar Erman.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Kopaonik ce biti domacin 37. CIGRE savetovanja, u fokusu tehnologije buducnosti i izazovi energetske tranzicije

37. CIGRE savetovanje na Kopaoniku: u fokusu tehnologije budućnosti i izazovi energetske tranzicije

2. mart 2018. - Od 26. do 30. maja 2025. godine, u hotelu Grand na Kopaoniku održaće se 37. Savetovanje CIGRE Srbija – jedno od najznačajnijih stručnih okupljanja u oblasti elektroenergetike u regionu

toplana gas ljubljana energetika te tol

Glavno gorivo toplane u Ljubljani nije više ugalj, već gas

2. mart 2018. - TE-TOL, glavna toplana za daljinsko grejanje u slovenačkoj prestonici Ljubljani, preuzela je novoizgrađeno postrojenje na prirodni gas i paru

severna makedonija spajanje trzista eu grcka sanja bozinovska

Severna Makedonija planira da spoji tržište električne energije sa EU do prvog kvartala 2027.

2. mart 2018. - Ministarka Sanja Božinovska učestvovala je na Forumu za integraciju tržišta električne energije održanom u Evropskom parlamentu u Briselu

Kostadinov Zapadni Balkan energetsku krizu odgovorio inovacijama ambicijom

Kostadinov (GGF): Zapadni Balkan je na energetsku krizu odgovorio inovacijama, ambicijom (video)

2. mart 2018. - Poslednje tri do četiri godine su u najmanju ruku bile transformativne u pogledu energetske tranzicije na Zapadnom Balkanu, kaže Borislav Kostadinov, direktor fonda u kompaniji Finance in Motion zadužen za GGF