OIE

Kombinacija zajma i granta da toplane u Srbiji pređu sa fosilnih goriva na biomasu

Slika: Ministarstvo rudarastva i energetike

Objavljeno

21.06.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

21.06.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija će od nemačke razvojne banke KfW i vlade Švajcarske dobiti sredstva da izvrši konverziju 10 toplana sa fosilnih goriva na biomasu. Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić i nemački i švajcarski predstavnici potpisali su 5 sporazuma o zajmovima i grantovima za prelazak na obnovljive izvore energije.

Projekat, vredan 27 miliona evra, finansiraće se iz zajma KfW banke, a u okviru tog iznosa, nemačka Vlada obezbedila je i grant od 2 miliona evra, dok je Vlada Švajcarske obezbedila grant od čak 5 miliona za ovaj posao.

Sporazumi o finansiranju projekta konverzije sistema daljinskog grejanja u 10 gradova  Srbije, sa fosilnih goriva na biomasu su deo projekta Stimulisanje obnovljive energije – razvoj tržišta biomasu u Srbiji, poznatog i kao DKTI projekat. Projekat je inače vredan 108 miliona evra, od čega 8 miliona evra ide na tehničku pomoć koju realizuje GIZ, a započeo je 2012. godine kada je realizovana prva studija izvodljivosti za toplanu u Subotici. Potpisivanje tih pet sporazuma označava početak prve nove faze implementacije tog projekta.

U izjavi medijima posle potpisivanja sporazuma, ministar Antić je rekao da je zajam dat pod veoma povoljnim uslovima, odnosno da je dat po niskoj kamatnoj stopi od 1.1 odsto, sa grejs periodom od pet godina i rokom otplate od 10 godina. On je precizirao da će novac vraćati one opštine koje dobiju sredstva iz zajma.

Antić je rekao da je cilj projekta konverzija što više toplana na biomasu i druge obnovljive izvore energije. Prva faza će obuhvatiti toplane u opštinama Mali Zvornik, Nova Varoš, Novi Pazar, Prijepolje, Bajina Bašta, Valjevo, Priboj, Kladovo i Majdanpek, rekao je Antić, dodajući da opština Bečej već sprovodi dva projekta – jedan da bi se izvršila konverzija dela postojeće toplane na biomasu a drugi koji je usmeren na upotrebu geotermalne energije za grejanje.

Ambasador Nemačke u Srbiji Aksel Ditman je izjavio da je projekt važan za Srbiju zbog Poglavlja 27 u predpristupnim pregovorima o članstvu Srbije u Evropskoj uniji. Ambasador Ditman je dodao da prelazak toplana na obnovljive izvore energije znači da će se smanjiti emisija karbon dioksida što će pomoći u ispunjavanju standarda za zaštitu životne sredine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

LONGi rumunija energetska tranzicija 541 mw

LONGi daje zamah energetskoj tranziciji Rumunije trijumfom tehnologije zadnjeg kontakta na solarnom projektu od 54.1 MW

21. jun 2017. - Solarna elektrana od 54.1 MW u Rumuniji s modulima kompanije LONGi Solar sa zadnjim kontaktom treba da bude priključena na mrežu u četvrtom kvartalu.

geotermalni potencijal hrvatska

Potvrđen značajan geotermalni potencijal za daljinsko grejanje u Velikoj Gorici

21. jun 2017. - Proizvodnja samo iz jedne geotermalne bušotine mogla bi da pokrije skoro 60% potreba gradskog sistema grejanja.

najveća plutajuca solarna elektrana u evropi

Najveća plutajuća solarna elektrana u Evropi počela s radom

21. jun 2017. - U Francuskoj je puštena u rad najveća plutajuća solarna elektrana u Evropi – Les Ilots Blandin.

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore javnoj raspravi gasenje TE Pljevlja 2041

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore na javnoj raspravi – gašenje TE Pljevlja 2041.

21. jun 2017. - Isključenje Termoelektrane Pljevlja se planira za 2041, ali to zavisi od pravedne tranzicije i sigurnosti snabdevanja, stoji u NEKP-u