Otpad

Evropska komisija izvodi na Sud pravde EU Rumuniju i Sloveniju, zbog nepoštovanja EU direktiva u oblasti upravljanja otpadom

Slika: Pixabay

Objavljeno

05.05.2017.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.05.2017.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska komisija izvodi Sloveniju i Rumuniju na Sud pravde EU zbog njenog neispunjavanja obaveza proisteklih iz EU direktiva u oblasti upravljanja otpadom. Slovenija nije uspela da zatvori i rehabilituje 28 divljih deponija koje predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje ljudi i životnu sredinu. U slučaju Rumunije prekršaj se odnosi na neispunjavanje obaveze da oceni i ažurira svoj nacionalni plan za upravljanje otpadom i plan za prevenciju otpada, što je u skladu sa Okvirnom EU Direktivom o otpadu i cirkularnom ekonomijom.

U Sloveniji i dalje 28 divljih deponija 

Uprkos ranijim upozorenjima iz Komisije, Slovenija je propustiila da preduzme mere protiv 28 divljih deponija, u skladu sa pravilima EU o deponovanju (Direktiva o deponijama, 1999/31 / EC).

Prema Direktivi, države članice moraju da obezbede oporavak i odlaganje otpada na način koji ne ugrožava zdravlje ljudi i životnu sredinu, a odlaganje otpada na nesanitarne i divlje deponije je zabranjeno. Slovenija je bila u obavezi da zatvori i sanira loše komunalne i industrijske deponije do jula 2009. godine.

Zbog nedovoljnog napretka u rešavanju ovog problema, Komisija je u aprilu 2016. naložila slovenačkim vlastima da adekvatno reaguju i zatvore 35 nekontrolisanih deponija.

Određeni napredak je postignut, ali za 28 deponija neophodne mere – da se očiste i zatvore – još uvek nisu sprovedene. U nastojanju da podstakne Sloveniju da ubrza proces, Komisija je donela odluku da slovenačke vlasti prepusti Sudu pravde EU.

Prema zakonu u Evropskoj uniji su dozvoljene samo sanitarne i kontrolisane deponije, a Direktiva određuje standarde za zaštitu zdravlja ljudi i životne sredine, naročito prevencije zagađenja nadzemnih i podzemnih voda, zemljišta i vazduha.

Evropska komisija je već preduzela slične mere protiv 6 država članica: Bugarske, Kipra, Španije, Italije, Rumunije i Slovačke, a Sud je već presudio u slučaju Bugarske, Kipra i Španije.

Postoji mnogo različitih načina odlaganja i ponovnog korišćenja otpada. zakopavanje u zemlju, tj. deponovanje je najmanje ekološki održivo i treba ga svesti na apsolutni minimum.

Rumunija nije ažurirala plan za upravljanje otpadom

Na evropskom Sudu pravde naćiće se i susedna Rumunija zbog neuspeha da ažurira i usvoji plan za upravljanje otpadom i program prevencije otpada, u skladu sa ciljevima Okvirne EU Direktive o otpadu (Direktiva 2008/98 / EC) i cirkularne ekonomije.

Prema Okvirnoj direktivi o otpadu  države članice morale su da usvoje nacionalne planove upravljanja otpadom do kraja 2010, a programe prevencije otpada do decembra 2013.godine.

Takvi planovi i programi imaju za cilj da se smanji uticaj otpada na zdravlje ljudi i životnu sredinu, i da se poboljša efikasnost korišćenja resursa širom EU. Takođe su ključni za pristup fondovima EU i postavljanje okvira za razvoj održivog upravljanja otpadom.

Rumunija je ostvarila učinak ispod očekivanog, a sa stopom deponovanja od 72% se nalazi daleko iznad proseka u EU od 25,6%, u 2015. godini.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

podgorica deponija spalionica otpada

Mujović: Gradnja spalionice otpada u Podgorici je dobitna kombinacija

5. maj 2017. - Podgorica bi mogla da dobije spalionicu otpada što je plan komunalnog preduzeća Deponija koji podržava i Saša Mujović, ministar energetike

Ekonomska steta zagadjenja okeana iznosiće 731 milijardu dolara do 2050. godine

Šteta od zagađenja okeana plastikom do 2050. može da dostigne 731 milijardu dolara

5. maj 2017. - Ukoliko se punjenje okeana plastičnim otpadom nastavi, potencijalna ekonomska šteta do 2050. godine iznosi ukupno 731 milijardu dolara

grad zagreb koncesija procistac otpadnih voda tomasevic

Zagreb raskinuo koncesiju za otpadne vode sa firmama E.ON i EVN

5. maj 2017. - Gradske vlasti su raskinule ugovor o koncesiji potpisan 2000. godine koji je trebalo da bude na snazi do 2028.

vinca beo cista energija spaljivanje otpada elektrana postrojenje

Beo Čista Energija zvanično započela proizvodnju energije iz otpada u Vinči

5. maj 2017. - Prvo spaljivanje otpada Beo Čista Energija sprovela je februara 2023. čime je započela poslednja faza probnog rada postrojenja