OIE

U Škotskoj se ostaci iz proizvodnje viskija koriste za proizvodnju toplotne i električne energije

Slika; State of Green

Objavljeno

15.04.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

15.04.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U škotskom gradu Rotsu, u oblasti Spejsajd, danska kompanija Aalborg Energie Technik ( Aalborg Energie Technik) izgradila je kogenerativno postrojenje koje proizvodi energiju dovoljnu za 9.000 domaćinstava, koristeći kominu kao energent. 115 hiljada tona komine se prikupi kao nusprodukt brojnih lokalnih destilerija viskija.

Aalborg Energie Technik je kompanija koja se bavi izradom pogona koji koriste bioenergiju. Toplana-elektrana u Rotsu je jedna od dvadeset postrojenja na biomasu koje su napravili izvan Danske. Osim fabrike u Škotskoj, Aalborg Energie Technik je takođe izgradio energane u Francuskoj, Engleskoj, Italiji, Austriji i Nemačkoj.

“Svako postrojenje je prilagođeno lokalnim uslovima. U škotskom slučaju, komina mora da se osuši pre nego što se spali, zbog čega smo izradili pogon za sušenje koji koristi višak toplote iz proizvodnje energije”, kaže menadžer Hans Erik Asku.

“Naša prva energana u Nemačkoj je napravljena u okviru konzorcijuma sa Simensom. Kada smo počinjali, najviše smo se usredsredili na tu zemlju. Do tog trenutka smo imali dve energane u Danskoj; jednu u Randersu, a drugu u Rennu, na ostrvu Bornholm – u oba slučaja smo elektrane na ugalj, pretvorili u kombinovane toplane-elektrane koje koriste biomasu,” objašnjava Hans Erik Asku.

Asku se nada da će im političari obezbediti stabilnost kroz okvirne uslove za bioenergiju: “Ne možemo da se takmičimo sa cenama fosilnih goriva, zbog čega su nam potrebni stabilni sistemi subvencija koji će investitorima obezbediti sigurnost”.

Aalborg Energie Technik nije jedini: 1.200 danskih kompanija u potpunosti ili delimično radi sa bioenergijom. Zajedno, imaju godišnji obrt od 25 milijardi danskih kruna (3,36 milijardi evra), zapošljavaju 11 i po hiljada ljudi, i izvoze u vrednosti od 8 milijardi kruna (preko 1 milijarde evra). Izvoz tehnologije za biomasu je od zelenih tehnologija drugi po veličini u Danskoj, dok najveću vrednost izvoza beleži tehnologija za energiju dobijenu od vetra.

“Ovaj sektor industrije čini veliki broj malih i srednjih preduzeća. To nisu giganti kao što je, na primer, Vestas u sektoru energije vetra. Iz tog razloga, uticaj našeg sektora često prolazi neprimećeno”, kaže Troels Ranis, predsednik DI Energy, poslovnog udruženja kompanija koje se bave biomasom. On smatra da je preduslov da se njihova pozicija ojača, nastavak razvoja tehnoloških rešenja za biomasu.

Tagovi:
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Srbija usvojila Plan pravedne energetske tranzicije do 2030

Srbija usvojila Plan pravedne energetske tranzicije do 2030.

15. april 2017. - Srbija je dobila Plan pravedne energetske tranzicije do 2030. godine, a u dokumentu su predlozi za ublažavanje šokova od smanjenja upotrebe fosilnih goriva

svet cop28 obnovljiva energija utrostrucenje nacionalni ciljevi ember analiza

Dogovor sa COP28: 133 zemlje obećale da će utrostručiti ciljeve za obnovljivu energiju, a ispunile njih 16

15. april 2017. - Od dogovora 2023. godine, koji je podržalo 133 zemalja, samo 22 su revidirale svoje ciljeve, a većina njih je u Evropskoj Uniji

Oikon, sistemi za zaustavljanje vetroelektrana po potrebi

Nove tehnologije spasavaju ptice od sudara sa vetroturbinama

15. april 2017. - Hrvatska kompanija Oikon postala je regionalni zastupnik za tri sistema koji detektuju prisustvo ptica i privremeno zaustavljaju rad vetroturbina

Cena kucnih baterija se u Evropi od 2023 vise nego prepolovila

Cena kućnih baterija se u Evropi od 2023. više nego prepolovila

15. april 2017. - Zrela tržišta baterijskih sistema za domaćinstva u Evropi se stabilizuju, a cene kućnih baterija su u poslednje dve godine pale preko 50 odsto