Energetska efikasnost

Hrvatska iskoristila samo deo sredstava EU za energetsku efikasnost i OIE

Photo: Zelena-akcija.hr

Objavljeno

07.02.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.02.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska je iskoristila samo mali deo od predviđenih 531,8 miliona evra iz EU fondova za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije.

Ukupna vrednost tendera koji su raspisani do kraja 2016. je manja od devet odsto sredstava predviđenih Operativnim programom evropske kohezione politike za period 2014-2020, a vrednost potpisanih ugovora je oko dva odsto te sume.

To su nalazi studije pod nazivom “Korišćenje evropskih strukturnih i investicionih fondova za finansiranje projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije”, koju su predstavili ekspertsko Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) i nevladina organizacija Zelena akcija.

Prema studiji, korišćenje svih predviđenih sredstava uz stopu sufinansiranja od 40 odsto omogućilo bi instaliranje sistema solarnog grejanja kapaciteta 100 MW i postrojenja za kogeneraciju na biomasu od oko 130 MW. Time bi se udvostručili postojeći instalisani kapaciteti tih sistema.

Velike uštede u potrošnji energije u Hrvatskoj bile bi ostvarene korišćenjem sredstava namenjenih projektima energetske efikasnosti. Do 2020. godine 10.451 domaćinstvo prešlo bi u viši energetski razred.

Godišnja potrošnja primarne energije u javnim zgradama smanjila bi se za 55.100 GWh, a u stambenom sektoru za 167 GWh. Sistemi centralnog grejanja uštedeli bi 1 PJ (petadžul) energije, a javna rasveta koristila bi 6 odsto električne energije manje.

U studiji se navodi da je neophodno poboljšati saradnju nadležnih tela i krajnjih korisnika, uspostaviti sistem praćenja projektnih međuciljeva i sa zainteresovanom javnosti raspraviti ciljeve i očekivane rezultate investicionih prioriteta.

Dugoročno, neophodno je razviti strategiju razvoja do 2050. godine, odrediti prioritete za period finansiranja 2021-2027. i osmisliti projekte koji bi bili finansirani sredstvima iz evropskih strukturnih i investicionih fondova.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Severna Makedonija Integralni nacionalni energetski i klimatski plan 2025 2030 NEKP

Severna Makedonija usvojila Integralni nacionalni energetski i klimatski plan 2025-2030

7. februar 2017. - Novi NEKP Severne Makedonije sadrži 61 meru za rast kapaciteta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i uvođenje evropskih standarda

BEF 2026 predstavlja niz sponzora dok se Beograd sprema za dolazak regionalne elite energetike

BEF 2026 predstavlja niz novih sponzora dok se Beograd sprema za dolazak regionalne elite energetike

7. februar 2017. - Beogradski energetski forum – BEF 2026 proširio je svoju mrežu partnera i poželeo dobrodošlicu novoj grupi lidera energetske tranzicije u Jugoistočnoj Evropi

srbija javni poziv subvencije javni objekti sanacija

Raspisan javni poziv za subvencije za energetsku sanaciju javnih objekata u Srbiji

7. februar 2017. - Na javnom pozivu su za energetsku sanaciju objekata od javnog značaja predviđene subvencije u ukupnom iznosu od 377,3 miliona dinara

crna gora energetska efikasnost eu direktive stednja energije kotlovi solar

Crna Gora uvodi zgrade sa nultim emisijama, obavezno smanjenje potrošnje energije u javnom sektoru

7. februar 2017. - Crna Gora je usvojila Mapu puta za transpoziciju Direktive o energetskim svojstvima zgrada i Direktive o energetskoj efikasnosti EU