Klimatske promene

3. jul najtopliji dan na planeti ikada, stižu novi rekordi

rekordna-svetska-temperatura

Foto: ybernardi from Pixabay

Objavljeno

05.07.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.07.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Prosečna svetska temperatura dostigla je novi rekord u ponedeljak, 3. jula, premašivši 17°C po prvi put od početka merenja. Rekordna temperatura pripisana je klimatskim promenama izazvanim ljudskim faktorom i pojavi prirodnog fenomena El Ninjo, a stručnjaci predviđaju još toplije dane pred nama.

Prosečna globalna temperatura 3. jula iznosila je 17,01°C, čime je oboren prethodni rekord od 16,92°C, zabeležen 14. avgusta 2016. godine, prenele su svetske agencije.

Osim što je bio najvreliji dan na Zemlji od kada je satelitsko praćenje počelo 1979. godine, ovaj 3. jul je možda bio i najtopliji dan od kada je merenje temperature instrumentima postalo široko rasprostranjeno krajem 19. veka.

Rekordna temperatura pripisana je klimatskim promenama i fenomenu El Ninjo

Novi rekord objavila je američka agencija koja se bavi praćenjem i predviđanjem klimatskih i vremenskih prilika (US National Centers for Environmental Prediction). Stručnjaci veruju da je rekordna globalna temperatura posledica klimatskih promena izazvanih ljudskim aktivnostima, u kombinaciji sa fenomenom El Ninjo, koji se dešava svakih dve do sedam godina i dovodi do porasta temperature širom sveta.

Ovog leta nas verovatno čekaju još topliji dani

Tokom ovog leta naučnici očekuju još toplije dane, jer će El Ninjo da jača. Takođe, očekuje se da će ovaj fenomen, koji podiže svetsku temperaturu, imati takav uticaj tokom narednih 9 do 12 meseci.

U maju je Svetska meteorološka organizacija (World Meteorological Organization – WMO) upozorila da će globalne temperature verovatno porasti na rekordne nivoe u periodu između 2023. i 2027. godine, zbog emisija gasova staklene bašte i prirodnog fenomena El Ninjo. Prosečna godišnja globalna temperatura mogla bi da bude više od 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa bar jednu godinu.

Između 2011. i 2020. godine je prosečna temperatura na površini Zemlje zbog ljudskih aktivnosti porasla za 1,1°C u odnosu na drugu polovinu 19. veka, što je dovelo do požara, poplava i nestašica hrane širom sveta, navodi Medjuvladin panel za klimatske promene (Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC).

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

visoke temperature, smrtni slucajevi, Evropa

Visoke temperature 2023. uzrokovale skoro 48.000 smrtnih slučajeva u Evropi

5. jul 2023. - Studija barselonskog Instituta za globalno zdravlje pokazuje da je 2023. u Evropi skoro 48.000 ljudi preminulo zbog ekstremne vrućine

Veliki sumski pozari mogu da izazovu formiranje vatrenih oblaka

Veliki šumski požari uzrokuju formiranje vatrenih oblaka

5. jul 2023. - Jaki šumski požari mogu da stvore sopstvene meteorološke uslove, sa vatrenim oblacima, olujama sa grmljavinom i vatrenim tornadima

U julu 2024. zabelezen najtopliji dan u istoriji merenja

U julu 2024. zabeležen najtopliji dan u istoriji merenja

5. jul 2023. - Nedelja, 21. jul, bila je natopliji dan u istoriji merenja, pokazuju podaci Kopernikove Službe za posmatranje klimatskih promena C3S

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

5. jul 2023. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu