Životna sredina

Za zeleni Beograd potrebno 5,2 milijarde evra do 2030. godine

Zeleni Beograd 5 2 milijarde evra 2030

Slika: Djordje Jovanovic from Pixabay

Objavljeno

02.03.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.03.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Grad Beograd je na javni uvid dao Akcioni plan za zeleni grad i Akcioni plan za održivu energiju i klimu do 2030. godine. Namenjeno je 5,2 milijarde evra za poboljšanje kvaliteta vazduha i smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte odnosno borbu protiv klimatskih promena.

Vlada Japana i Evropska banka za obnovu i razvoj – EBRD finansirali su izradu dva strateška dokumenta čiji su nacrti na javnom uvidu do 17. marta zajedno s pratećim izveštajima o strateškim procenama uticaja na životnu sredinu. Akcioni plan za zeleni grad (GCAP) i Akcioni plan za održivu energiju i klimu (SECAP) za Beograd do 2030. godine razvijeni su u koordinaciji i imaju komplementarne ciljeve.

Grad Beograd planira investicije i podsticaje u oblastima energetske efikasnosti, uvođenja energije iz obnovljivih izvora, prerade otpadnih voda, ozelenjavanja, održive mobilnosti i suzbijanja zagađenja, a procenjeno je da će u te svrhe biti potrošeno 5,2 milijarde evra.

Sva vozila u vlasništvu grada ići će na struju

U nacrtu SECAP-a se navodi da je grad obavezan da smanji emisije ugljen-dioksida za najmanje 40 odsto, što proističe iz Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju, kojem je prestonica Srbije pristupila 2018. godine. Gradska uprava navodi da će ispunjavanje tog cilja povećati otpornost na uticaje klimatskih promena. EBRD je razvio metodologiju s Organizacijom za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Međunarodnim savetom za lokalne ekološke inicijative (ICLEI).

Predviđeno je da privatne investicije čine 36 odsto ukupne sume

Po ciljevima iz plana, za deset godina bi električni pogon trebalo da ima 40 odsto autobusa, 80 procenata taksija, sva vozila u vlasništvu grada, 80 odsto komercijalnih i 20 procenata privatnih vozila. Za privatne investicije predviđen je udeo od 36 odsto.

Većina investicija odlazi na energetiku i efikasnost

Glavni cilj GCAP-a je poboljšanje kvaliteta vazduha. U nacrtu dokumenta se navodi da će zaključno sa 2026. biti uloženo 2,9 milijardi evra od planiranih 5,2 milijarde. Grad treba da obezbedi 3,3 milijarde evra.

Od ukupnih sredstava, 1,2 milijarde evra namenjeno je za saobraćaj, a 2,9 milijardi za energiju i efikasnost.

Beograd planira da na nabavku električnih autobusa i onih na pogon iz obnovljivih izvora ode 950 miliona evra. Za 1.000 javnih električnih bicikala integrisanih u sistem javnog prevoza i 150 stanica za iznajmljivanje namenjeno je 6,45 miliona evra. Za unapređivanje pešačkih i biciklističkih sadržaja određeno je 33 miliona evra.

Prema Planu održive urbane mobilnosti, predviđena je izgradnja 493 kilometra staza. Među ciljevima je i podizanje udela pešačenja i vožnje bicikala u kretanju sa ispod dva odsto na pet odsto.

Obnovljivi izvori energije

U GCAP ulaze razvoj i širenje grejne mreže na još 97.000 potrošača, obnova gradskih i stambenih zgrada i korišćenje energije iz obnovljivih izvora u njima, uvođenje prirodnog gasa i podizanje udela gasa iz obnovljivih izvora u tom sistemu.

Beograd ima osam lokacija za vetroelektrane s ukupnom procenjenom snagom od 111 megavata

Autori podsećaju da stopa recikliranja komunalnog otpada mora da se, u skladu s ciljevima Evropske unije, poveća na 20 odsto do 2025 i na 65 procenata do 2035. godine. U Vinči se gradi spalionica otpada za proizvodnju električne energije, s kapacitetom od 30,2 megavata, i toplotne energije (56,5 megavata). Tu će se nalaziti i elektrana na deponijski gas snage 3.1 megavata, a prateći kapacitet proizvodnje toplotne energije iznosiće 1,8 megavata, piše u akcionom planu.

Autori navode da je ispod grada geotermalni izvor s vodom temperature 30 stepeni Celzijusa. Potencijali energije vetra su ispitani na osam lokacija i ukupni procenjeni kapacitet je 111 megavata.

Beograd se obavezao da poveća površinu pod šumom za deset odsto do 2025. godine. Za te namene je zaključno sa 2029. godinom određeno sto miliona evra.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Za izgradnju solarne elektrane Deanovec u Hrvatskoj nije potrebno sprovodjenje procene uticaja na zivotnu sredinu

Projekat solarne elektrane Deanovec kod Zagreba uslovno prošao ekološku procenu

2. mart 2021. - Za izgradnju solarne elektrane Deanovec od 65,7 megavata nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu niti ocena prihvatljivosti za ekološku mrežu

Kina gradi najvecu hidroelektranu na svetu uklonila 300 brana na Crvenoj reci obnovi biodiverzitet

Kina gradi najveću hidroelektranu na svetu, ali je i uklonila 300 brana na Crvenoj reci da obnovi biodiverzitet

2. mart 2021. - Na Tibetu su u izgradnji najveća brana i hidroenergetski kompleks, ali Kina je u jednom drugom području, na Crvenoj reci, porušila brane i hidroelektrane

ultra brza moda shein

Shein – najveći zagađivač u sektoru brze mode

2. mart 2021. - Shein je 2024. svoje emisije CO2 povećao 23 odsto, uprkos obećanjima da namerava da posluje održivo. Stand.earth ga je proglasio najvećim zagađivačem u sektoru brze mode.

Najveca nuklearna elektrana u Zapadnoj Evropi zatvorena zbog najezde meduza

Najezda meduza zaustavila rad nuklearne elektrane u Francuskoj

2. mart 2021. - Najezda meduza je privremeno zaustavila rad najveće nuklearne elektrane u Zapadnoj Evropi – Gravelines, u Francuskoj, jer su zapušile pumpe