Električna energija

Za siguran rad termoelektrana Gacko i Ugljevik potrebno 700 miliona KM, a novca nema

gacko ugljevik ers investicije gubici djokic petrovic

TE Gacko (foto: RiTE Gacko)

Objavljeno

24.12.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

24.12.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Potrebno je 700 miliona konvertibilnih maraka (oko 350 miliona evra) da bi se obezbedilo sigurno poslovanja rudnika i termoelektrana Gacko i Ugljevik, ali tog novca nema, poručio je Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini.

Ministar Petar Đokić je u Gacku održao sastanak sa upravnim i nadzornim odborima termoelektrana i rudnika Gacko i Ugljevik. Jedna od poruka sa sastanka je da je stanje u dve termoelektrane i rudnicima teško.

Đokić je istakao važnost održivosti elektroenergetskog sistema Srpske, kao i da oba ova preduzeća rade stabilno i bez zastoja u zimskim uslovima. Sastanku je prisustvovao i generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) Luka Petrović.

Đokić: Mi taj novac nemamo

„Ne možemo da obezbijedimo toliko sredstava koliko bi bilo potrebno za njihov normalan rad. Danas je u jednom trenutku rečeno da je potreba za investiranjem u održivost rudarske proizvodnje i u termoelektrane po jednoj elektrani oko 350 miliona KM. Sada bi trebalo toliko novca da obezbijedimo za jednu, pa za drugu, da bi mogle da preuzmu punu odgovornost da će raditi bezbjedno. Mi taj novac nemamo“, priznao je Đokić, prenela je BN televizija.

Direktor ERS-a Luka Petrović izjavio je da se mora doći do dodatnih sredstva koja će stabilizovati prvenstveno rudnike i termoelektrane, a onda i održati stabilnost niskih cena.

Problem TE Gacko su nedovoljne količine kvalitetnog uglja

Koliko su dve terrmoelektrane važne govori podatak da daju oko 70 odsto proizvodnje struje kompanije ERS. Problemi su takvi da nedavno, usred decembra kada je potrošnja struje najveća, TE Ugljevik nije radila desetak dana.

Maksim Skoko, direktor Rudnika i termoelektrane (RiTE) Gacko izjavio je da je rudnik ključan problem jer godinama, nije dovoljno ulagano. Pre dve godine, kako je dodao, izgubljeno je Polje C zbog klizišta i sada se koristi ugalj koji je slabog kvaliteta zbog čega se troše mnogo veće količine mazuta. Sve to dodatno poskupljuje proizvodnju, dodao je on.

Inače, RiTE Ugljevik ima dodatne probleme. Firma je početkom 2024. krenula da sprovodi u delo odluku Arbitražnog veća u Beogradu kojom je presuđeno da isplati odštetu od 67 miliona evra, uz kamatu od 58,2 miliona evra, kao i da isporučuje trećinu energije koju proizvede, do kraja radnog veka, slovenačkoj firmi Elektrogospodarstvo Slovenije razvoj in inženjering (EGS-RI).

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija eu region bef 2026 admir sahmanovic poglavlje eu

Šahmanović: Crna Gora očekuje skoro zatvaranje Poglavlja 15 – energetika

24. decembar 2024. - Dvodnevni skup Beogradski energetski forum 2026 (BEF 2026) otvoren je danas. Prvog dana okupio je pet stotina učesnika i učesnica

srbija eu region bef 2026 sanja bozinovska saradnja

Božinovska: Regionalna saradnja danas nije izbor, već nužnost

24. decembar 2024. - Sanja Božinovska bila je jedna od učesnica ministarskog panela na Beogradskom energetskom forumu 2026 (BEF 2026) koji je započeo danas

Beogradski energetski forum 2026 Zapadnom Balkanu za dekarbonizaciju neophodna podrska EU

Beogradski energetski forum 2026: Zapadnom Balkanu za dekarbonizaciju neophodna podrška EU

24. decembar 2024. - Zapadni Balkan je znatno napredovao u dekarbonizaciji i integraciji sa EU, ali se transformacija mora ubrzati, poručili su visoki zvaničnici koji su otvorili Beogradski energetski forum 2026.

EPCG pustio u probni rad svoj prvi vetropark Gvozd

EPCG pustio u probni rad svoj prvi vetropark – Gvozd

24. decembar 2024. - EPCG je u probni rad pustio svoju prvu vetroelektranu, Gvozd, snage 54,6 megavata. Kad se završi druga faza, biće najveća u Crnoj Gori.