Životna sredina

Za rekultivaciju napuštenih kopova u Vojvodini 46 miliona dinara

Slika: Pixabay

Objavljeno

17.08.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.08.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vojvodina je za rekultivaciju napuštenih kopova bez vlasnika na svojoj teritoriji dodelila 46 miliona dinara. Bespovratna sredstva se dodeljuju za rekultivaciju napuštenih kopova u više lokalnih samouprava i sela.

Pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Nenad Grbić uručio je 16. avgusta 13 ugovora o dodeli bespovratnih sredstava, čija je vrednost u proseku oko tri i po miliona dinara.

Grbić je rekao da će ta sredstva biti potrošena za pošumljavanje, izgradnju dečjih igrališta, i druge namene koje su definisane projektima.

Bespovratna sredstva su dodeljena na osnovu desetak kriterijuma koji su se, između ostalog, odnosili na udaljenost kopa od urbanog dela grada, vrednost projekta, da li je kop upisan u Katastar napuštenih kopova na teritoriji Vojvodine, vrstu rekultivacije, razvijenost opštine i drugo.

Sredstava za rekultivaciju napuštenih kopova dodeljena su Gradu Zrenjaninu, opštinama Novi Kneževac, Novi Bečej, Čoka, Žabalj, Sečanj, Žitište i Vrbas, kao i mesnim zajednicama Mokrin, Bašaid, Kumane, Bačko Petrovo Selo i Donji Tovarnik.

U okviru Katastra napuštenih kopova na teritoriji Vojvodine koji je predstavljen 2015. Godine,  evidentirao je stanje 217 napuštenih kopova. To je prvi takav projekat koji je sproveden u Srbiji, a realizovao ga je Rudarsko-geološki fakultet Univerziteta u Beogradu, na inicijativu Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine.

U katastru su evidentirani napušteni kopovi u dve grupe – kopovi bez poznatog titulara, i napušteni kopovi izvan aktivnog eksploatacionog polja čiji je vlasnik poznat, a urađena je i aplikacija WebGIS.

Izrada katastra rudarskog otpada u Srbiji u toku

Projekat izrade katastra rudarskog otpada u Srbiji pokrenut je u martu 2017. godine

Izrada katastra će koštati 2,1 milion evra od čega je 90 odsto obezbedila Evropska unija, a ostatak Srbija. Projekat izrade katastra rudarskog otpada realizovaće nemačka firma Plejades, u saradnji sa kompanijom DMT, takođe iz Nemačke.

Projekt će se realizovati u okviru institucija Srbije, uz kontrolu Delegacije EU u Srbiji, a sa ciljem da Srbija uskladi svoje zakonodavstvo sa pravnim tekovinama EU u oblasti životne sredine i upravljanju rudarskim otpadom.

Tokom implementacije projekta, koji će trajati tri godine, uradiće se procena rizika, karakterizacija i klasifikacija rudarskog otpada u oko 200-250 napuštenih rudarskih deponija i oko 200 aktivnih rudnika, kao i tri studije slučaja sa tri različita tipa rudarskog otpada.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

vinca beo cista energija spaljivanje otpada elektrana postrojenje

Beo Čista Energija zvanično započela proizvodnju energije iz otpada u Vinči

17. avgust 2017. - Prvo spaljivanje otpada Beo Čista Energija sprovela je februara 2023. čime je započela poslednja faza probnog rada postrojenja

co2 je co2 zero waste europe traži da se spaljivanje otpada uključi u eu ets

CO2 je CO2: Zero Waste Europe traži da se spaljivanje otpada uključi u EU ETS

17. avgust 2017. - Spalionice bi mogle da postanu izvor energije sa najviše emisija CO2 kada se prestane sa upotrebom uglja, upozorava Zero Waste Europe

francuske firme će graditi prvo beogradsko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

Francuske firme će graditi prvo beogradsko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

17. avgust 2017. - Veliko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda trebalo bi da pomogne očuvanju kvaliteta vode i biodiverziteta Dunava i Save

Pozar na deponiji: Da li nam je neodgovornost došla na naplatu

Požari na deponijama: Neodgovornost došla na naplatu

17. avgust 2017. - Požar koji je izbio u Regionalnom centru za upravljanje otpadom Duboko je poslednji poziv na otrežnjenje, kažu Gojkan Stojinović i Kristina Cvejanov, eksperti za upravljanje otpadom