Životna sredina

Za rekultivaciju napuštenih kopova u Vojvodini 46 miliona dinara

Slika: Pixabay

Objavljeno

17.08.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.08.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vojvodina je za rekultivaciju napuštenih kopova bez vlasnika na svojoj teritoriji dodelila 46 miliona dinara. Bespovratna sredstva se dodeljuju za rekultivaciju napuštenih kopova u više lokalnih samouprava i sela.

Pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Nenad Grbić uručio je 16. avgusta 13 ugovora o dodeli bespovratnih sredstava, čija je vrednost u proseku oko tri i po miliona dinara.

Grbić je rekao da će ta sredstva biti potrošena za pošumljavanje, izgradnju dečjih igrališta, i druge namene koje su definisane projektima.

Bespovratna sredstva su dodeljena na osnovu desetak kriterijuma koji su se, između ostalog, odnosili na udaljenost kopa od urbanog dela grada, vrednost projekta, da li je kop upisan u Katastar napuštenih kopova na teritoriji Vojvodine, vrstu rekultivacije, razvijenost opštine i drugo.

Sredstava za rekultivaciju napuštenih kopova dodeljena su Gradu Zrenjaninu, opštinama Novi Kneževac, Novi Bečej, Čoka, Žabalj, Sečanj, Žitište i Vrbas, kao i mesnim zajednicama Mokrin, Bašaid, Kumane, Bačko Petrovo Selo i Donji Tovarnik.

U okviru Katastra napuštenih kopova na teritoriji Vojvodine koji je predstavljen 2015. Godine,  evidentirao je stanje 217 napuštenih kopova. To je prvi takav projekat koji je sproveden u Srbiji, a realizovao ga je Rudarsko-geološki fakultet Univerziteta u Beogradu, na inicijativu Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine.

U katastru su evidentirani napušteni kopovi u dve grupe – kopovi bez poznatog titulara, i napušteni kopovi izvan aktivnog eksploatacionog polja čiji je vlasnik poznat, a urađena je i aplikacija WebGIS.

Izrada katastra rudarskog otpada u Srbiji u toku

Projekat izrade katastra rudarskog otpada u Srbiji pokrenut je u martu 2017. godine

Izrada katastra će koštati 2,1 milion evra od čega je 90 odsto obezbedila Evropska unija, a ostatak Srbija. Projekat izrade katastra rudarskog otpada realizovaće nemačka firma Plejades, u saradnji sa kompanijom DMT, takođe iz Nemačke.

Projekt će se realizovati u okviru institucija Srbije, uz kontrolu Delegacije EU u Srbiji, a sa ciljem da Srbija uskladi svoje zakonodavstvo sa pravnim tekovinama EU u oblasti životne sredine i upravljanju rudarskim otpadom.

Tokom implementacije projekta, koji će trajati tri godine, uradiće se procena rizika, karakterizacija i klasifikacija rudarskog otpada u oko 200-250 napuštenih rudarskih deponija i oko 200 aktivnih rudnika, kao i tri studije slučaja sa tri različita tipa rudarskog otpada.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

hrvatska opasan otpad italija ilegalan uvoz hapsenja europol

Kriminalna grupa uvozila opasan otpad iz tri EU zemlje i zakopavala ga u Hrvatskoj

17. avgust 2017. - Europol je saopštio da je hrvatska policija uhapsila 13 osoba osumnjičenih da su deo mreže ekološkog kriminala

bih nova alumina energana otpad spaljivanja struja deponije

Nova Alumina želi da izgradi energanu na komunalni otpad kako bi prestala da koristi ugalj

17. avgust 2017. - Kompanija Nova Alumina planira da izgradi energanu na alternativna goriva, pre svega na komunalni otpad, kako bi zamenila ugalj

eps prodaja pepela Lafarge Srbija Elixir Group Moravacem

EPS i domaća industrija potpisali ugovore o zbrinjavanju pepela iz termoelektrana

17. avgust 2017. - Lafarge Srbija, Elixir Group i Moravacem će kupiti 30 miliona tona pepela od Elektroprivrede Srbije u narednih deset godina

IFC gradi Savez za zeleni rast na Zapadnom Balkanu Western Balkans Green Growth Alliance

IFC gradi Savez za zeleni rast Zapadnog Balkana

17. avgust 2017. - IFC predvodi inicijativu u okupljanje u Savez za zeleni rast Zapadnog Balkana, koji će biti okrenut dekarbonizaciji i održivosti privrede