Voda

Za otpadne vode i zaštitu životne sredine, norveški model je dobar primer Srbiji

Slika: Pixabay

Objavljeno

13.03.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.03.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Iskustva Norveške bi mogla da budu model Srbiji za otvaranje 27. poglavlja o ekologiji, saopštila je ambasada te skandinavske zemlje. Time bi se olakšalo rešavanje “crne tačke” u predpristupnim pregovorima sa EU, jer se procenjuje da će Srbija morati da uloži čak 4,9 milijardi evra samo za tretman neophodan za otpadne vode.

U Srbiji se danas prerađuje samo 5 do 10 odsto otpadnih voda. Postrojenja za prečišćavanje ima šest puta manje nego što su potrebe zemlje, a samo osam pogona radi u skladu sa evropskim standardima. Ambasada Norveške smatra da su u toj oblasti moguće uštede, što je ta zemlja dokazala inovativnim tehnologijama, naročito kod tretmana otpadnih voda.

Norveška kompanija Cambi je razvila tehnologiju kojom se biogas, dobijen tretmanom otpadnih voda, može koristiti za gradski prevoz, navodi se u saopštenju. To je primenjeno na gradskim autobusima u Oslu.  Autobusi koji koriste biogas iz tih pogona, veoma su tihi i ispuštaju manje količine štetnih gasova, čime se poboljšava kvalitet vazduha, dok istovremeno gradske vlasti ostvaruju uštede jer to gorivo ne plaćaju.

“Posredstvom srpske kompanije BBD Grupa (Balkan Business Development Group), Norveška i Cambi su spremni da Srbiji ponude svoja napredna tehnološka rešenja tretmana otpadnih voda u industrijskim postrojenjima i komunalnim objektima”.

Šabac zainteresovan da koristi biogas iz otpadnih voda 

Ambasada Norveške podseća da su gradske vlasti u Šapcu već izrazile interesovanje za tu ideju, kao i da su u kontaktu i sa drugim gradovima u Srbiji.

Menadžer za energetiku Grada Šapca, Slobodan Jerotić je za Balkan Green Energy News potvrdio da razmišljaju o tome jer „biogas dobijen iz prerade otpadnih voda bi mogao da se koristi kao energent za kogenerativnu mašinu čija je izrada u planu“. Prema Jerotićevim rečima, ta mašina bi proizvodila električnu i toplotnu energiju snage 650 kilovata. Druga mogućnost je da se biogas prodaje zainteresovanim kompanijama.

Jerotić: „…biogas dobijen iz prerade otpadnih voda bi mogao da se koristi kao energent za kogenerativnu mašinu čija je izrada u planu.“

Norveška namerava da predstavi najkvalitetnija i dugoročna rešenja za otpadne vode, odnosno sistem pretvaranja otpada u resurs čime se stvara dodatni izvor prihoda za lokalne zajednice. U saopštenju se ističe da Norvežani posebnu pažnju poklanjaju zaštiti životne sredine i energetski efikasnim postrojenjima uz maksimalnu iskorišćenost resursa, zbog čega ta zemlja može da bude primer Srbiji kako da sa manje novca ispuni veoma zahtevno poglavlje 27.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

13. mart 2017. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

Po tuzbi Centra za zivotnu sredinu ponistena ekoloska dozvola za MHE Sutjeska 2B

Po tužbi Centra za životnu sredinu poništena ekološka dozvola za MHE Sutjeska 2B

13. mart 2017. - Na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu, Okružni sud u Banjaluci poništio je obnovljenu ekološku dozvolu za malu hidroelektranu Sutjeska 2B

Narodni zbor za spas reke Studenice

Narodni zbor za spas reke Studenice izglasao zabranu izgradnje malih hidroelektrana

13. mart 2017. - Meštani Ušća kod Kraljeva su na narodnom zboru doneli odluku da se zabrani izgradnja mini hidroelektrane Studenica S4-Gradina

poplava jadar

Poplave u dolini Jadra – potvrđen visok rizik za planirani rudnik litijuma

13. mart 2017. - Profesor Zoran Stevanović kaže da Rio Tinto planira izgradnju nasipa kao zaštitu od poplava, ali nema podataka na osnovu kojih može da se oceni da li će to biti i dovoljno da spreči veliku štetu koja može da nastane