Energetska kriza

Za godinu dana duplirani računi evropskih domaćinstava za struju i gas

racuni struja gas poskupljenje

Foto: Artem_Apukhtin from Pixabay

Objavljeno

16.11.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

16.11.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Računi domaćinstava u 33 zemlje Evrope uprkos brojnim državnim subvencijama povećani su u proseku 110 odsto za prirodni gas i 69 odsto za električnu energiju, pokazali su podaci iz Indeksa cena energije za domaćinstva u Evropi, koji pripremaju regulatorne agencije Austrije i Mađarske – Energie-Control Austria i MEKH, kao i firma VaasaETT.

Indeks cena energije za domaćinstva u Evropi (eng. Households Energy Prices Index – HEPI), takođe, pokazuje da rast maloprodajnih cena energije nije uravnotežen jer su najviše cene devet puta veće od najnižih kod struje i 16 puta u slučaju gasa.

Izveštaj se objavljuje svakog meseca i donosi podatke o cenama za glavne gradove u 27 država članica Evropske unije, Crnoj Gori, Norveškoj, Srbiji, Ukrajini, Ujedinjenom Kraljevstvu i Švajcarskoj.

Rast cena od početka energetske krize, što je period nekoliko meseci duži od godinu dana, još je veći, pa su računi za prirodni gas uvećani 141 odsto, a za struju 77 odsto, a kada se doda i Velika Britanija onda su procenti 150 i 83, napisao je Filip Luis iz konsultantske firme VaasaETT.

Inače, objavljivanje HEPI indeksa za 15 zemalja EU počelo je 2009. kada je bazna vrednsot bila 100 poena, a danas je to 298 poena.

Deo koji se odnosi na cenu energije postaje dominantna komponenta računa

Ogroman rast cena odrazio se, kako se navodi u izveštaju, i na strukturu maloprodajnih cena. Autori kažu da je povećanje veleprodajnih cena, u kombinaciji sa merama koje su vlade sprovele da bi ublažile energetsku krizu, a to je smanjenje mrežnih naknada i poreza, učinilo energetsku komponentu dominantnim delom računa.

Sada udeo energije čini 71 odsto računa za gas i 66 odsto računa za struju, navodi se u izveštaju.

Velike razlike između cena u različitim državama

Rast maloprodajnih cena doveo je i do promena u ponudama snabdevača, pa sada potrošači imaju više razloga da promene kompaniju koja ih snabdeva.

Državne subvencije u kombinaciji sa razlikama u veleprodajnim cenama, takođe, su izazvale značajne razlike u maloprodajnim cenama u Evropi.

Kao što su se zemlje različito snašle kada je reč o obezbeđivanju energetske sigurnosti, tako se i maloprodajne cene razlikuju od zemlje do zemlje, istakli su autori.

Tako su najviše cene gasa trenutno 16 puta više od najnižih, a cene struje devet puta.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

16. novembar 2022. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

16. novembar 2022. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

16. novembar 2022. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu

Minhenska konferencija bezbednosti energetske bezbednosti Evropi

Minhenska konferencija o bezbednosti bacila dodatno svetlo na značaj energetske bezbednosti u Evropi

16. novembar 2022. - Nema evropske niti nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti, obuhvaćene u raspravama na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti