OIE

wpd Adria namerava da investira 1,5 milijardi evra u vetroparkove snage 1,2 GW u BiH i Hrvatskoj

wpd-Adria-1,5-milijardi-evra-vetroparkovi-1,2-GW-BiH-Hrvatska

Slika: Vetropark Ponikve u Hrvatskoj (wpd Adria)

Objavljeno

13.06.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.06.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

wpd Adria, ispostava nemačke kompanije wpd, namerava da investira 1,5 milijardi evra u integrisani sistem vetroparkova na potezu Livno-Grahovo-Knin, snage 1,2 GW, izjavio je Zoran Obradović, direktor wpd Adria, prenela je eKapija.

On je naveo da firma, čije je sedište u Dubrovniku, trenutno pribavlja dozvole za postavljanje mernih stubova na području Livna, Glamoča i Grahova, a paralelno je dobila i dozvolu za merenje u Kninu.

Plan je da wpd u BiH izgradi vetroelektrane snage 900 MW, a u Hrvatskoj još 300 MW, istakao je Obradović, koji je u nedavnom intervjuu za Balkan Green Energy News govorio o iskustvima investiranja u regionu.

Projekat bi se razvijao u fazama, plan je da prvi radovi krenu za tri do četiri godine, a da se sve završi do 2030.

Firma namerava da vetroparkove gradi prvo na lokacijama gde postoje uslovi da se odmah priključe na mrežu, a onda bi sa hrvatskim operatorom prenosnog sistema HOPS-om i operatorima u BIH – Elektroprijenosom i NOS-om radili na jačanju mreže.

wpd Adria ima četiri vetroelektrane u Hrvatskoj – dve kod Šibenika, na Pelješcu i kod Šestanovca, ukupne snage 100 MW

Procenjene investicije u mrežu su 200 miliona evra, a novac bi se mogao obezbediti iz evropskih fondova, jer je cilj stvoriti ujedinjeno evropsko tržiše električne energije, istakao je Obradović.

wpd Adria ne očekuje fid-in tarife i balansiranje, ali očekuje dobar pravni okvir za investicije.

Projekti u BiH i Hrvatskoj su dobra prilika za izvoz električne energije, s obzirom na to da će evropske zemlje imati sve veću potrebu za uvozom, dok će gašenje više od 10 GW termoelektrana i 20 GW nuklearki povećati cenu, naveo je Obradović.

wpd Adria već ima četiri vetroparka u Hrvatskoj – dva kod Šibenika, na Pelješcu i kod Šestanovca, ukupne snage 100 MW. Trenutno radi na merenju potencijala vetra za vetropark u opštini Ravno, na krajnjem jugu FBiH. Elektrana bi trebalo da ima snagu od 50 MW, a radovi bi mogli početi za tri godine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar

Slični članci

Razgovori o energetskoj tranziciji dr Jovan Vujasinovic

Razgovori o energetskoj tranziciji sa dr Jovanom Vujasinovićem: pametna energetska rešenja su budućnost energetskih sistema

13. jun 2019. - Decentralizacija i digitalizacija energetskog sistema tema su pete epizode podkasta Razgovori o energetskoj tranziciji

Proizvodnja solarnim elektranama Bugarskoj prvi put premasila celokupnu potrosnju struje

Proizvodnja u solarnim elektranama u Bugarskoj prvi put premašila celokupnu potrošnju struje

13. jun 2019. - Učinak fotonaponskih sistema u Bugarskoj je dostigao nesvakidašnji rekord, po podacima ESO-a i evropske mreže ENTSO-E

Dotrajale velike satelitske antene postale solarni tanjiri

Dotrajale velike satelitske antene postale solarni tanjiri

13. jun 2019. - Velike satelitske antene u Švajcarskoj su pretvorene u solarne tanjire uz pomoć invertera i optimizatora kompanije SolarEdge

burduža rumunija grantovi solar

Rumunija odobrila preko 500 miliona evra grantova za solarne projekte javnih ustanova

13. jun 2019. - Ukupan broj ugovora o grantovima za projekte solarne energije u javnim institucijama širom Rumunije porastao je na 1.046.