OIE

WindEurope: EU instalirala samo 1,4 GW ofšor vetroparkova u prvoj polovini 2023.

Foto: Nicole Klesy from Pixabay

Objavljeno

18.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

18.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropa je izgradila vetroelektrane na moru kapaciteta 2,1 GW u u prvoj polovini 2023. godine, od čega u članicama Evropske unije 1.4 GW, dok su konačne investicione odluke donete za elektrane snage 5 GW, saopštio je WindEurope. Udruženje industrije vetra ističe da su ovo slabi rezultati, pre svega, kada je reč o EU koja bi morala da instalira u proseku 11 GW godišnje od danas do 2030. kako bi dostigla svoje energetske i klimatske ciljeve.

Lancu snabdevanja i logistike za vetroparkove na moru hitno su potrebne nove investicije – a Zakon EU o neto nultoj industriji, u sadašnjem obliku, ih neće doneti, upozorava WindEurope.

Model aukcija za nove projekte, je, takođe, još jedna stvar na koju bi trebalo obratiti pažnju, pa bi vlade morale da dozvole indeksaciju troškova i izbegavanje neograničene negativne ponude.

Evropa je instalirala 2,1 GW vetra na moru u prvoj polovini 2023, čime je njen ukupni kapacitet ovih postrojenja dostigao 32 GW. Više od polovine novih kapaciteta bilo je postavljeno u Holandiji, a ostalo u Velikoj Britaniji, Nemačkoj i Norveškoj. To znači da dve od četiri najbolje zemlje nisu u EU.

Investicije su prošle godine zaustavljene zbog inflacije i regulatorne nesigurnosti uzrokovane intervencijama evropskih vlada

WindEurope je istakao da su prošle godine mnoge investicije odložene zbog regulatorne nesigurnosti, koja je izazvana vladinim intervencijama na tržištima električne energije.

Iako je oduvek bilo jasno da će u drugoj polovini decenije biti izgrađeno više vetroparkova, trenutni tempo u EU od 1,4 GW u prvoj polovini 2023. i dalje je ispod standardai, saopštilo je Udruženje.

Tako prošle godine nije bilo nijedne nove investicije u veliki vetropark na moru. Konačne investicione odluke su osim zbog vladine politike odložene i jer je inflacija povećala troškove projekta.

Situacija se ovw godine promenila, pa su donete konačne investicione odluke za šest velikih projekata snage 5 GW i ukupne vrednosti od 15 milijardi evra investicija, ali neke investicije i dalje kasne, a mnogi investitori i dalje oklevaju, istakao je WindEurope.

EU treba da obezbedi sredstva, umesto što finansira inovacije

Evropa, kako kažu u ovom Udruženju, treba da proširi svoj lanac snabdevanja ofšor vetra kako bi podržala očekivani rast ulaganja, ali potrebna ulaganja u fabrike, radnu snagu i infrastrukturu kasne.

Zato Evropa treba da popravi svoje propise (na primer, izdavanje dozvola i dizajn tržišta) kako bi napravila poslovni klimu za takve investicije. Biće potrebna i podrška javnosti.

Evropska unija mora da obezbedi sredstva koja će pomoći da se poveća lanac snabdevanja – a ne samo da finansira inovacije, poručuje WindWurope.

Negativno licitiranje nije dobro

Udruženje, takođe, savetuje da vlade u potpunosti indeksiraju aukcijske cene kako bi se pokrili troškovi inflacije između aukcije i konkretne nabavke opreme. Samo troškovi vetroturbina, kako dodaju, porasli su i do 40 odsto u poslednje dve godine.

Ako vlade to ne urade izgubiće projekte, tvrde, baš kao što je Velika Britanija izgubila Vatenfalov Boreas.

Vlade, kažu dalje, ne smeju da padnu u iskušenje neograničenog negativnog licitiranja – zahtevajući od developera da plate što više za privilegiju izgradnje vetroparka na moru.

Od 12 GW takvih projekata prihvaćenih na aukcijama, 60 odsto se odnosi na negativno licitiranje bez ograničenja, ali to značajno povećava troškove izgradnje, koje investitori moraju da prenesu na potrošače električne energije i/ili lanac snabdevanja, koji su već u velikim problemima, poručio je WindEurope.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

18. avgust 2023. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

18. avgust 2023. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

18. avgust 2023. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

18. avgust 2023. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu