OIE

Vetar i solar doneli rekordan pad emisija u okviru EU ETS-a

eu-ets-vetroelektrana-smanjenje-emisija

Foto: makunin from Pixabay

Objavljeno

05.04.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.04.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Značajan napredak Evropske unije u dekarbonizaciji energetskog sektora, koji je postignut uglavnom zahvaljujući rastu proizvodnje električne energije iz vetra i solara, doveo je do najvećeg godišnjeg smanjenja emisija u okviru Sistema za trgovinu emisijama EU (EU ETS) od njegovog uvođenja 2005. godine.

Ovakav trend potvrđuje efikasnost sistema EU ETS kao glavnog instrumenta za dekarbonizaciju evropske privrede, navodi se u saopštenju Generalnog direktorata Evropske komisije za klimatsku akciju.

Prema podacima koje su dostavile zemlje članice, ukupne emisije u okviru EU ETS-a smanjene su 2023. godine za 15,5% u odnosu na 2022. godinu, pa su sada oko 47% ispod nivoa iz 2005. godine. To znači da je EU na dobrom putu da postigne cilj za 2030. godinu koji predviđa smanjenje emisija od 62%, navodi se u saopštenju.

U izveštaju objavljenom krajem prošle godine, Evropska komisija je navela da je EU ETS doprineo smanjenju emisija iz energetike i industrije za 37,3% u odnosu na 2005. godinu, uz napomenu da su pandemija COVID-19 i energetska kriza privremeno usporile nastojanja da se smanje emisije.

Emisije iz proizvodnje električne energije su 2023. smanjene za čak 24%

Emisije iz proizvodnje električne energije u 2023. su smanjene za čak 24% u odnosu na 2022. godinu zahvaljujući značajnom povećanju proizvodnje iz obnovljivih izvora, uglavnom vetra i solara, a na uštrb uglja i prirodnog gasa, navodi se u saopštenju.

Smanjenju emisija u 2023. godini, ali u manjoj meri, doprinele su i hidroelektrane i nuklearke, čija se proizvodnja oporavila zahvaljujući poboljšanim klimatskim uslovima.

Emisije iz energetski intenzivnih sektora industrije su smanjene za 7%, ali su zato one iz avio-sabraćaja porasle za 10%

U energetski intenzivnim industrijskim sektorima, kao što su proizvodnja cementa, gvožđa i čelika, emisije su smanjene za oko 7% u odnosu na 2022. godinu, a pad se pripisuje kombinaciji smanjene proizvodnje i poboljšane efikasnosti.

U avio-sabraćaju, s druge strane, zabeležen je godišnji porast emisija, od oko 10%, do kog je došlo zbog daljeg oporavka ovog sektora nakon kolapsa izazvanog pandemijom COVID-19, saopštila je direkcija.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Elektroenergetski sistemi Balkanu pod pritiskom toplotnih talasa suse

Elektroenergetski sistemi na Balkanu pod pritiskom zbog toplotnih talasa, suše

5. april 2024. - Svaki novi dan sa tropskim temperaturama u letnjoj sezoni je sve veće iskušenje za proizvodnju električne energije i stabilnost prenosa

energetska zajednica letnja skola kotor crna gora

Deveta Letnja škola Energetske zajednice okupila 40 učesnika iz 28 zemalja

5. april 2024. - Četrdeset mladih stručnjaka i istraživača iz 28 zemalja okupilo se 19. jula na Fakultetu za pomorske studije u Kotoru, u Crnoj Gori

Slovenija subvencija daljinsko grejanje hladenje hladjenje

Slovenija pokrenula program subvencija za daljinsko grejanje, hlađenje

5. april 2024. - U Sloveniji je u toku javni poziv za subvencije za sisteme za daljinsko grejanje i hlađenje na obnovljive izvore energije

hrvatska vireas agencija sjever AI energetika vestacka inteligencija

Stigao je VIREAS – virtuelni energetski pomoćnik zasnovan na veštačkoj inteligenciji

5. april 2024. - Aplikacija VIREAS je interaktivna platforma koja omogućava korisnicima da razgovaraju sa AI asistentom o energetici