
Mihailo Vesović (foto: PKS/LinkedIn)
Energetska tranzicija je važna zbog konkurentnosti privrede, ali i opstanka i ulaska Srbije u Evropsku uniju, poručio je zamenik predsednika Privredne komore Srbije Mihailo Vesović.
Na panelu Dekarbonizacija konkurentnosti: Kako CBAM i srodni mehanizmi utiču na budućnost srpske industrije na 33. Kopaonik biznis forumu Mihailo Vesović je podsetio da 11,5 odsto vrednosti domaćeg izvoza u Evropsku uniju čine proizvodi koji podležu Mehanizmu za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM).
EU i region, kako je dodao, čine više od 70 odsto celokupnog izvoza Srbije, preneo je Tanjug, saopštila je PKS.
EU CBAM-om želi da ubrza prilagođavanje srpske privrede evropskim standardima
Da podsetimo, prekogranična taksa na CO2 (CBAM) je stupila na snagu 1. januara. Od tada firme u EU koje uvoze aluminijum, cement, električnu energiju, gvožđe, čelik, vodonik i đubriva iz zemalja van EU obavezne su da plate taksu na CO2 u okviru CBAM-a.
Vesović ističe da EU na ovaj način želi da ubrza i pritisne prilagođavanje srpske privrede evropskim standardima.
Ono što je, prema njegovim rečima, važno jeste da CBAM od ove godine postaje realnost Srbije, iako se od sledeće godine plaća. Ovo je, dodaje, na neki način praćenje onoga što je EU zadala kao svoju normu.
Neophodno je da se energetska tranzicija ubrza
„Energetska tranzicija nije samo pitanje konkurentnosti domaće privrede, već i pitanje opstanka i brzine pridruživanja EU“, naglasio je Vesović.
On ističe da Srbija, iako potpisnica Pariskog sporazuma, kasni u brzini prilagođavanja i ispunjavanja svojih obaveza u odnosu na ostatak Evrope.
„Neophodno je da se ova tranzicija ubrza, jer će nas to koštati. Koštaće nas pre svega ekonomski, a koštaće nas i usporavanja evropskih integracija“, ocenio je zamenik predsednika Privredne komore Srbije.
Lazarević: Očekujemo da domaći porezi budu priznati u EU
Strahinja Lazarević, menadžer za strateško planiranje u Eliksir grupi, objasnio je da u pogledu konkurentnosti nije važno kolika je CBAM taksa za samu kompaniju, već da li je viša ili niža u poređenju sa konkurencijom.
Očekivanje Eliksir grupe od domaćih poreza jeste da oni budu priznati u EU i da ne iskomplikuju administrativni proces dokazivanja onoga što je već plaćeno. Ta dva poreza odnose se na ovu kompaniju kada proizvodi, ali i da uvozi sirovinu u smislu amonijaka, dodao je on.
Lazarević smatra da je reč o kompleksnom mehanizmu, koji će mroati da se testira nekoliko godina. Eliksir to vidi kao početno podešavanje sistema, koje će u kasnijim godinama doneti potpuno usklađivanje sa EU, naveo je on.
Porezi koje pominje Lazarević su porezi na na emisije gasova sa efektom staklene bašte i na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda. Njih je Srbije uvela od 1. januara kao odgovor na CBAM.







Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.