
Foto: Pexels
Sitne čestice plastike danas su sveprisutna zagađujuća materija i mogu se naći gotovo svuda – u zemljištu, rekama, morima, okeanima i vazduhu. Jedna studija u Nemačkoj pokazala je da u gradskim sredinama većina mikroplastike i nanoplastike u vazduhu potiče od habanja automobilskih guma o asfalt.
Mikroplastika, koju čine plastične čestice veličine između jednog mikrometra i jednog milimetra, i nanoplastika, čestice manje od jednog mikrometra, zajedno čine oko 4% ukupnih čestica u gradskom vazduhu, a oko dve trećine tog materijala potiče od habanja automobilskih guma, navodi se u studiji sprovedenoj u nemačkom gradu Lajpcigu.
Prikupljanje uzoraka vazduha sprovedeno je tokom dve nedelje u septembru 2022. godine na jednoj od prometnijih saobraćajnica u Lajpcigu. Studiju su sproveli institut TROPOS (Leibniz Institute for Tropospheric Research) iz Lajpciga i Univerzitet Karl fon Osjecki u Oldenburgu (Carl von Ossietzky Universität Oldenburg).
Nalazi ukazuju da stanovnik ovog grada može udahnuti oko 2,1 mikrogram plastičnih čestica dnevno, ili 0,77 miligrama godišnje, kao i da ta količina može povećati smrtnost od kardiopulmonalnih bolesti za 5% do 9%, a smrtnost od karcinoma pluća za 8% do 13%.
Čestice nastale habanjem guma dominirale su u plastičnoj frakciji prikupljenih uzoraka vazduha, sa udelom od približno 65%. Ostali polimeri uključivali su polivinil hlorid, polietilen i polietilen tereftalat (PET), materijale koji se koriste u ambalaži i potrošačkim proizvodima, navodi se u sažetku studije.
Rezultati studije pokazuju da se problem čestica u vazduhu ne može rešiti samo prelaskom na električna vozila
Jedan od istraživača napomenuo je da rezultati studije ukazuju na to da se problem sitnih čestica u vazduhu ne može rešiti samo prelaskom na električna vozila, već da je pri donošenju propisa o kvalitetu vazduha potrebno uzeti u obzir habanje automobilskih guma.
U studiji se navodi da se mikroplastika i nanoplastika prenose kroz atmosferu i mogu se naći u vazduhu čak i na Severnom i Južnom polu, kao i na mestima na velikim nadmorskim visinama. Plastika u vazduhu potiče iz raznih antropogenih izvora, uključujući automobilske gume, kočnice, ostatke pepela iz spalionica, tekstilna vlakna i prašinu sa puteva i tla, napominju istraživači.







Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.