Životna sredina

Vazduh prekomerno zagađen u 14 srpskih gradova u 2019.

Vazduh-prekomerno-zagadjen-u-14-srpskih-gradova-SEPA

Slika: Pixabay

Objavljeno

08.09.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

08.09.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U 14 gradova u Srbiji vazduh je prošle godine bio prekomerno zagađen, što je rast u odnosu na 2018. kada je to bio slučaj u deset gradova. Reč je o gradovima Beograd, Niš, Novi Sad, Bor, Pančevo, Smederevo, Kosjerić, Užice, Valjevo, Kraljevo, Zaječar, Požarevac, Subotica, Beočin.

Kako se navodi u Godišnjem izveštaju o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji 2019. godine, koji priprema Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA), obrađeni rezultati merenja iz državne i lokalnih mreža stanica ukazuju da su postojala prekoračenja propisanih graničnih i tolerantnih vrednosti, u najvećem broju slučajeva, suspendovanih čestica PM2.5 i PM10.

U najvećem broj slučajeva uzrok zagađenja su suspendovane čestice PM10 i PM2.5 koje su najopasnije za ljudsko zdravlje

One se smatraju najopasnijim zagađivačima vazduha za zdravlje ljudi jer mogu da prodru duboko u pluća i uđu u krvotok.

U skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha, polazeći od propisanih graničnih i tolerantnih vrednosti na osnovu rezultata merenja utvrđuju se tri kategorije kvaliteta vazduha: prva kategorija – čist, druga kategorija – umereno zagađen i treća kategorija – prekomerno zagađen.

U Boru su prekoračene ciljne vrednosti teških metala arsena, kadmijuma i nikla

Tako je u Novom Sadu, Užicu, Požarevcu i Zaječaru vazduh bio prekomerno zagađen zbog prisustva čestica PM10, a u Pančevu i Beočinu zbog čestica PM2.5.

Glavni zagađivači su termoelektrane, individualna ložišta, drumski saobraćaj, industrija

Čestice PM2.5 i PM10 bile su uzrok prekomernog zagađenja vazduha u Beogradu, Nišu, Smederevu, Kosjeriću, Valjevu, Kraljevu i Subotici, navodi se u izveštaju.

Sadržaj teških metala arsena, kadmijuma i nikla u suspendovanim česticama PM10 prekoračio je ciljne vrednosti u Boru.

Kako glavni emiteri zagađivača vazduha u 2019, u izveštaju su navedeni su proizvodnja električne i toplotne energije u termoelektranama i toplanama, toplane snage manje od 50 MW i individualno grejanje, drumski saobraćaj, industrijska postrojenja.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar

Slični članci

eu evropska komisija kriticne sirovine investicije

Evropska komisija objavila poziv za ulaganje u zelenu tranziciju, kritične sirovine na Zapadnom Balkanu

8. septembar 2020. - Privatne firme iz EU, Evropskog ekonomskog prostora (EEA) i sa Zapadnog Balkana pozvane da izraze zainteresovanost za ulaganje u regionu.

Aleksandar Matkovic

Aleksandar Matković: Litijum nije belo zlato

8. septembar 2020. - Naučni saradnik Instituta ekonomskih nauka Aleksandar Matković upozorio je na ozbiljne ekonomske, društvene i ekološke rizike povezane sa projektom rudarenja litijuma

Ekoloska dozvola rudnik uglja pod Kozarom

Ekološka dozvola za rudnik uglja pod Kozarom dovedena u pitanje, a on radi već godinu dana

8. septembar 2020. - Lignit sa izuzetno visokim udelom sumpora te prašina od rudarenja i prevoza ugrožavaju ljude i prirodu u Potkozarju

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

8. septembar 2020. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom