Električna energija

Uticaj dizel vozila na klimatske promene veći 230 odsto nego električnih

Uticaj dizel vozila na klimatske promene veci 230 odsto nego elektricnih

Slika: Thinkstock

Objavljeno

28.10.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.10.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Zasnovano na strukturi proizvodnje električne energije EU iz 2015. godine, električna vozila (EV), ako se pogleda samo gorivo koje ih pokreće, emituju upola manje ugljen-dioksida od klasičnih automobila. Ali, ako se analiza proširi na celokupni životni vek EV (baterije, motor, školjka), klimatski uticaj dizel vozila je 230 odsto veći od električnih.

To je zaključak nove nezavisne studije Life Cycle Analysis of the Climate Impact of Electric Vehicles Univerziteta VUB iz Brisela urađenog za nevladinu organizaciju Transport i ekologija, objavio je portal ove organizacije. Uz studiju, objavljen je i prateći rezime Electric vehicle life cycle analysis and raw material availability.

S obzirom da je automobilska industrija na ivici električne tranzicije, ekološki uticaj električnih vozila je tema koja izaziva brojne diskusije. Studija i rezime razmatraju dva suštinska detalja ove debate, a to je klimatski uticaj električnih vozila i upotreba metala, uključujući i one retke.

Analiza životnog veka EV pokazuje da, i kada se napajaju električnom energijom čija proizvodnja ima najveće emisije CO2 u Evropi, EV emituju manje gasova staklene bašte nego konvencionalni automobili. Kako se udeo električne energije iz obnovljivih izvora energije bude povećavao, klimatski uticaj EV će biti sve manji. Isto tako i tehnološka poboljšanja sastava baterija, njihova ponovna upotreba za skladištenje, kao i razvoj reciklažne industrije za baterije povećaće njihovu održivost.

Studija pokazuje da dostupnost metala za baterije, kao što su kobalt i litijum, neće biti ugrožena u narednim decenijama, i neće zaustaviti tranziciju ka električnim vozilima, kako neki tvrde. Kada je reč o litijumu, rezerve su dovoljne za 185 godina. Transport i ekologija navodi da standardi eksploatacije ovih metala moraju da budu veoma visoki, kako bi se sprečile ekološke i društvene posledice. Dugoročno gledano, međutim, inovacije će smanjiti količinu metala koji se koriste u EV.

Električna vozila čine 1,7 odsto novih prodatih vozila u Evropi. Evropska komisija razmatra uvođenje prodajnih kvota za vozila bez emisija u predlogu o CO2 za automobile i kombi vozila, koji se očekuje početkom novembra.

Srbija je pre nekoliko meseci postavila prvi punjač za EV na autoputevima na naplatnoj stanici “Preševo”, na granici sa Makedonijom. Broj električnih vozila u Srbiji je zanemarljiv.

 

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

beogradski energetski forum 2025 agenda govornici

Beogradski energetski forum 2025 – 50 govornika na osam panela meri prolazno vreme energetske tranzicije u JIE

28. oktobar 2017. - Učesnici konferencije imaće priliku da iz prve ruke čuju analize trenutnog stanja, ali i projekcije za budućnost

hrvatska neto merenje neto obracun zakon susnjar

Hrvatska usvojila izmene propisa za decentralizaciju energetike – neto obračun menja neto merenje

28. oktobar 2017. - Vlada Hrvatske usvojila je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji

bih usaglasen zakon trziste elektricne energije cbam berza lakic kosarac djokic

BiH entiteti usaglasili zakon o tržištu električne energije – najavljeno formiranje berze u Mostaru

28. oktobar 2017. - BiH je posle desetak godina usaglašavanja konačno dogovorila Zakon o regulatoru električne energije, prenosu i tržištu električne energije

Ember Svet 2024 potrebe hladjenjem hladenjem rasta temperature fosilnih goriva

Ember: Svet je 2024. potrebe za hlađenjem usled rasta temperature pokrio iz fosilnih goriva

28. oktobar 2017. - Obnovljivi izvori i nuklearna energija su 2024. pokrili 79,1 odsto globalnog rasta potražnje za strujom. Učešće fosilnih goriva je bilo veće nego udeo pripisan porastu temperature.