OIE

U Sloveniji se dve trećine potrošača gasa u privredi priprema za korišćenje vodonika

slovenija vodonik plinovodi privreda ugovor

Foto: Plinovodi

Objavljeno

09.04.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

09.04.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Kompanija Plinovodi, operator prenosnog sistema za prirodni gas, potpisala je sa više od 50 slovenačkih kompanija ugovor o osnivanju konzorcijuma Vodonik za korisnike – SloH2U.

Konzorcijum SloH2U, kako su objasnili Plinovodi, predstavlja sistemski odgovor slovenačkih industrijskih potrošača na potrebu restrukturiranja za korišćenje vodonika i obnovljivih gasova.

Uključivanje više od dve trećine industrijskih potrošača prirodnog gasa u konzorcijum jasno pokazuje, tvrdi ova kompanija, da je Slovenija ozbiljno spremna da ostvari evropske ciljeve dekarbonizacije.

Marjan Eberlinc, generalni direktor Plinovoda, je istakao da je osnivanje konzorcijuma SloH2U velika slovenačka inicijativa za vodonik, koja povezuje ključne zainteresovane strane iz industrije, energetike i države sa ciljem koordinisane, tehnički izvodljive i blagovremene tranzicije ka dekarbonizovanoj budućnosti.

Kumer: Potrebna nam je industrija koja je spremna da ulaže, eksperimentiše i sarađuje

Bojan Kumer, ministar životne sredine, klime i energetike, naglasio je da za uspešan prelazak na niskougljeničnu energiju nisu dovoljni samo infrastrukturni projekti. „Potrebna nam je industrija koja je spremna da ulaže, eksperimentiše i sarađuje“, dodao je Kumer.

Prema rečima Matije Bitenca, člana Upravnog odbora i zamenika generalnog direktora Plinovoda, platforma je osnovana  posle razgovara sa industrijom o stvarnim potrebama, kao i tehnološkim, finansijskim, geopolitičkim i regulatornim izazovima.

Platforma SloH2U nije, smatra on, ideološka deklaracija, već konkretna osnova za razvoj infrastrukture za korisnike, konkretne pilot projekte i integraciju u evropski vodonični ekosistem.

Čas: Osigurati da se tranzicija ne dogodi ni prekasno, ni presporo

Peter Čas, generalni direktor firme Steklarna Hrastnik, naglasio je da za industriju više nije pitanje da li, već kako dekarbonizovati procese.

Saradnja sa infrastrukturnim partnerima kao što su Plinovodi je ključna da se osigura da se ova tranzicija ne dogodi prekasno ili presporo, naveo je Čas.

Inicijativa SloH2U je, prema njegovima rečima, pravi odgovor u pravo vreme – sa jasnim smerom i tehničkom osnovom.

Inače, krajem 2024. Slovenija je postala deo Partnerstva za čist vodonik Evropske unije.

U martu iste godine osnovan je konzorcijum za niskougljenični vodonik.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

voltfang rashodovane baterije stare skladistenje energije

Nemački Voltfang pravi sisteme za skladištenje energije od starih baterija iz električnih vozila

9. april 2025. - Kompanija Voltfang tvrdi da je njena fabrika najveća te vrste u Evropi, sa godišnjom proizvodnjom koja će 2026. dostići 250 MWh.

Agios Efstratios prvo energetski autonomno grcko ostrvo

Agios Efstratios postao prvo energetski autonomno grčko ostrvo

9. april 2025. - Jedan projekat hibridnog energetskog postrojenja se privodi kraju i transformiše Agios Efstratios u prvo energetski autonomno ostrvo u Grčkoj

Aerodromi u Jugoistocnoj Evropi ulazu u solarne elektrane

Aerodromi u Jugoistočnoj Evropi sve više ulažu u solarne elektrane

9. april 2025. - Aerodromi u Istanbulu i Atini postaju potpuno nezavisni u domenu električne energije zahvaljujući svojim velikim solarnim elektranama, a mnogi aerodromi u regionu slede njihov primer

Za izgradnju solarne elektrane Deanovec u Hrvatskoj nije potrebno sprovodjenje procene uticaja na zivotnu sredinu

Projekat solarne elektrane Deanovec kod Zagreba uslovno prošao ekološku procenu

9. april 2025. - Za izgradnju solarne elektrane Deanovec od 65,7 megavata nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu niti ocena prihvatljivosti za ekološku mrežu