Električna energija

U Sloveniji proizvedeno preko 1 TWh električne energije iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije u 2016.

Slika: Pixabay

Objavljeno

27.03.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.03.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U Sloveniji je tokom 2016. godine 3.888 postrojenja, koja imaju pravo na subvenciju države, proizvelo 1.003,5 GWh električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije. Ukupno je na ime subvencija isplaćeno 146, 2 miliona evra.

Prema podacima Centra za podršku proizvodnji zelene energije, koji je deo slovenačkog operatora tržišta električne energije Borzen, isplaćeni podsticaji su za 0,5% manji nego prethodne godine, dok je proizvodnja takve električne energije veća za 2%.

Proizvodnja struje iz sistema podsticaja čini približno 8% ukupnih potreba za električnom energijom u Sloveniji. Prosečan iznos podsticaja po jedinici proizvedene električne energije je 2016. bio 145,6 evra po MWh, 3% manje nego 2015.

2016. godinu je obeležio povećan udeo proizvodnje struje iz hidroelektrana i elektrana na biomasu, kao i smanjeni udeo proizvodnje iz kogeneracija na fosilna goriva i solarnih elektrana.

Sistem podsticaja je instrument državne pomoći koji je podržala Evropska unija, koji uz pomoć subvencionisanih viših otkupnih cena omogućava realizaciju investicija u OIE i kogeneracije. Te investicije su potrebne kako bi se dostigli nacionalni ciljevi povećanja udela korišćenja OIE u ukupnoj potrošnji energije.

U slovenački sistem podsticaja, krajem 2016. je bilo uključeno 3.888 elektrana, ukupne snage 412 MW koje čine približno 12% svih instaliranih kapaciteta u Republici. Od januara do decembra 2016. potpisana su 94 nova ugovora za proizvodne pogone.


Tabela 1: Podsticaji za OIE i kogeneraciju u Sloveniji u 2016. godini 

Više električne energije iz obnovljivih, isplaćeno manje podsticaja 

Za subvencionisanu proizvodnju električne energije je tokom 2016. isplaćeno ukupno 146,2 miliona evra podsticaja preko garantovanih otkupnih cena i finansijske pomoći za tekuće poslovanje. Godine 2016., iako je količina proizvedene električne energije bila 2% veća nego prethodne godine, isplaćeno je 0,9 miliona evra manje. Prosečan iznos podsticaja 2016. iznosio je 145,6 evra za MWh, što je 3% manje nego 2015.

U odnosu na izvor OIE koji se koristi za proizvodnju električne energije, ukupan iznos podsticaja (u evrima bez PDV-a), i pripadajuća proizvodnja električne energije iznosila je:

Prošle godine solarne elektrane su dobile 46% svih isplaćenih podsticaja, kogeneracije na fosilna goriva su primile 22%, oko 13% je pripalo elektranama na biomasu, dok su  bioplinske elektrane dobile 12%. Udeo isplata za hidroelektrane je 2016. bio 6%, dok je za vetroelektrane i druge pogone taj procenat bio zanemarljiv.

Kada se sagleda količina proizvedene električne energije 2016, najveći udeo su imale kogenerativne jedinice  na fosilna goriva, skoro 32% (smanjenje za 2,5% u odnosu na 2015), slede solarne elektrane sa udelom od 26%, hidroelektrane 14%, bioplinske elektrane takođe 14% i elektrane na drvenu biomasu sa 13% od ukupne proizvodnje energije.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

DRI vetroelektrane Ljubovo 120 megavata Hrvatskoj

DRI planira izgradnju vetroelektrane Ljubovo od 120 megavata u Hrvatskoj

27. mart 2017. - DRI je objavio da radi na projektu vetroelektrane Ljubovo od 120 megavata u Hrvatskoj i da izgradnja treba da počne 2027. godine

bih epbih vlasic kfw vetroelektrana tender konsultant

EPBiH traži savetnika za gradnju vetroparka Vlašić

27. mart 2017. - Državna elektroprivreda EPBiH traži konsultantske usluge za Vlašić, svoj drugi vetropark. Prvi - Podveležje otvorlila je 2021.

Hyundai Engineering UGT izgradnju za najvise godinu dana

Izgradnja 1 GW solarnih elektrana u Srbiji kreće početkom 2026. godine

27. mart 2017. - Prvi radovi na projektu solarnih elektrana od ukupno jednog gigavata, sa baterijama, očekuju se najkasnije početkom 2026, izjavila je ministarka Dubravka Đedović Handanović

srbija vetropark kosava prosirenje nlb komercijalna mk fintel

MK-Fintel Wind i NLB banka dogovorili finansiranje za proširenje vetroparka Košava

27. mart 2017. - Vetropark Košava pušten je u rad 2019. godine, a investitor je MK-Fintel Wind, italijansko-srpska kompanija