U Hrvatskoj do 2025. još 1,5 GW iz obnovljivih izvora na mreži

Hrvatska je zacrtala da do kraja 2024. godine dobije nove elektrane na obnovljive izvore energije snage 1,5 gigavata (GW) i da bi taj cilj ostvarila moraće da pojednostavi procedure za njihovu gradnju.

Ivo Milatić, državni sekretar u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, izjavio je da prema Nacionalnom programu oporavka i otpornosti, Hrvatska do 2024. godine treba da ima još 1.500 MW iz obnovljivih izvora energije, kao i da mora da učini sve da se to i ostvari.

Trenutno Hrvatska ima hidroelektrane snage 1.127 MW, vetroparkove snage 671 MW i solarne elektrane snage 100 MW.

Prilikom prostornog planiranja biće određene lokacije za elektrane na obnovljive izvore

„Želimo pojednostavniti procedure. Prvi korak prema tome je bio novi Zakon o tržištu električne energije. Sada kada smo uredili taj segment, preostaje nam urediti i dio koji se odnosi na zaštitu okoliša. Treba u startu kod prostornog planiranja odrediti pozicije na kojima je moguće realizirati projekte obnovljivih izvora energije, a ne da lokalni čelnici određuju pozicije onako kako se to njima svidi“, naglasio je Milatić na konferenciji „Razvoj vjetroelektrana u skladu sa zaštitom okoliša i prirode“.

Bojan Linardić, direktor Zavoda za prostorni plan Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, potvrdio je da će u ovom pravcu ići promene koje se pripremaju.

U toku je priprema novog Državnog prostornog plana

On je istakao da je u toku izrada Državnog prostornog plana i da je potrebno detaljno preispitati prostorni raspored i kapacitete obnovljivih izvora energije.

Inače, u hrvatskom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021-2026, koji se finansira sredstima Evropske unije,  piše da je u planu priključenje na mrežu do 1.500 MW novih obnovljivih izvora energije do kraja 2024, kao i da već sada postoji iskazano interesovanje za realizaciju projekata kapaciteta 6.500 MW.

Plan predviđa da se do 2030. priključi više od 2.500 MW novih elektrana za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Pripremaju se karte osetljivosti staništa za solarne elektrane i vetroelektrane

Na konferenciji je kao jedan od glavnih problema istaknuta činjenica da Hrvatska nema dovoljno podataka o staništima i osetljivim prostorima. Aljoša Duplić, direktor Zavoda za zaštitu okoliša i prirode najavio je da se radi na kartama osetljivosti staništa koje će biti dostupne u proleće 2023. godine za solarne projekte na nivou cele države, a za projekte vetroelektrana za primorske županije.

„Cilj je mapirati cijeli teritorij i preklopiti karte s prostornim planovima da investitori znaju koje su lokacije pogodne za razvoj OIE, a na kojima mogu očekivati potencijalni problem s mjerama zaštite životinja“, istaknuo je Duplić.

Od presudne važnosti je u razvoj projekta na vreme uključiti ekologe

Dunja Delić, stručnjakinja za zaštitu prirode i životne sredine, istakla je da ekološkim udruženjima nije cilj podnositi tužbe i sprečavati razvoj obnovljivih izvora energije, već je to poslednji korak koji se preduzima ako se uoče nepravilnosti u odobravanju tih investicija.

Razvoj projekata mora biti u skladu sa ciljevima zaštite prirode i stoga je od presudne važnosti na vreme uključiti stručnjake za životnu sredinu i u njihov razvoj, istakla je ona na konferenciji koju su u Zagrebu organizovali holandska firma Green Trust, nemački proizvođač vetroturbina Enercon i HGK.