OIE

Rekordna proizvodnja zelene energije u Hrvatskoj

Rekordna proizvodnja zelene energije u Hrvatskoj

Slika: Markus Distelrath from Pixabay

Objavljeno

07.12.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.12.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska je u nedelju 6. decembra oborila rekord u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, pa je proizvodnja iz hidroelektrana i vetroparkova obezbedila celokupnu potrošnju električne energije u državi.

Hrvatski operator prenosnog sistema (HOPS) saopštio je da je zbog vremenskih prilika, obilnih kiša i jakog vetra, proizvodnja u hidroelektranama i vetroelektranama juče dostigla 48 GWh, dok je potrošnja bila 47 GWh. Ujedno, kako dodaju, ovo je bio ozbiljan test za energetski sistem da prihvati ogromne količine zelene energije i analizira mogućnosti za priključenje novih elektrana na obnovljive izvore.

Hidroelektrane i vetroparkovi proizveli su 48 GWh, a potrošnja je bila 47 GWh, pa je energija izvožena

Ukupna instalirana snaga elektrana u Hrvatskoj na kraju 2019. bila je 4.817 MW, od čega u hidroelektranama 1.127 MW, u termoelektranama 2.019 MW i vetroelektranama 671 MW. Udeo hidroelektrana u proizvodnji bio je oko 53%, termoelektrana (elektrane na ugalj, gas i nuklearka Krško) oko 35%, a vetroparkova oko desetak odsto.

Hidroelektrane su juče, kako je saopštio HOPS, proizvele više od 30 GWh, pri čemu je proizvodnja dostizala i skoro 1.400 MWh/h. Novi obnovljivi izvori energije dodali su 843 MWh/h, od čega su najviše proizvele vetroelektrane, koje su iz oko 800 MW imale maksimalnu satnu proizvodnju od oko 717 MWh/h.

Velika proizvodnja zelene energije je test da li prenosni sistem bez investicija može da prihvati proizvodnju iz novih elektrana na obnovljive izvore

Kako su se rekordne proizvodnje dogodile u nedelju kad je potrošnja uobičajeno najmanja, hrvatska prenosna mreža je stavljena na ozbiljno iskušenje da osigura prihvat tolikih količina energije odnosno izvoz viška u susedne države, neveo je HOPS.

U kategoriju rekorda spada i to da je Hrvatska, koja 20-40% potrošnje u toku godine pokriva uvozom, juče izvozila i više od 1.100 MWh/h.

Postoji veliki broj zahteva za priključenje elektrana na obnovljive izvore u dalmatinskom području

Jučerašnja situacija, kako se navodi, može se posmatrati i kao ozbiljan test uživo za neke ekstremne situacije koje se analiziraju za potrebe razvoja prenosne mreže. Iako retke, ove situacije zahtevaju spreman odgovor.

Odgovor je utoliko potrebniji zbog zahteva za odobravanje priključenje elektrana na obnovljive izvore velike ukupne snage na dalmatinskom području, jer se sve češće nameće pitanje koliko novih kapaciteta elektroenergetski sistem može da podnese bez značajnog proširenja prenosne mreže, naveo je HOPS.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

boksic solarna elektrana baterije

Firma iz Zagreba planira solarnu elektranu Bokšić od 99 MW sa baterijskim sistemom

7. decembar 2020. - Projektom solarne elektrane Bokšić je predviđen i baterijski sistem za skladištenje energije kapaciteta 70,8 MWh.

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040 godine

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040. godine

7. decembar 2020. - Predloženom izmenom Evropskog klimatskog zakona bi cilj umanjenja neto emisija gasova s efektom staklene bašte za 2040. bio postavljen na 90 procenata

baterijsko skladistenje baterije bess solarpower europe

SolarPower Europe: EU treba 10 puta više baterijskih kapaciteta da bi održala tempo energetske tranzicije

7. decembar 2020. - SolarPower Europe je osnovao inicijativu Battery Storage Europe Platform kako bi podstakao rast baterijskih kapaciteta širom EU.

marta kos plan rasta za zapadni balkan skopje

EU planira podršku projektima obnovljive energije i modernizacije mreže kroz Plan rasta za Zapadni Balkan

7. decembar 2020. - Evropska komisija je predložila prvi paket podrške, od 87,7 miliona evra, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.