OIE

U Helsinkiju će biti izgrađena najveća toplotna pumpa na svetu

Helsinki, najveca toplotna pumpa na svetu

Tapio Haaja from Pixabay

Objavljeno

03.09.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.09.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Kako bi dekarbonizovala sistem daljinskog grejanja glavnog grada Helsinkija, finska energetska kompanija Helen će instalirati najveću toplotnu pumpu vazduh-voda na svetu u tom sektoru. Napajaće se električnom energijom iz obnovljivih izvora.

Cilj Helsinkija je da do 2030. postane ugljenično neutralan, a po rečima Juhana Altonena, potpredsednika u finskoj energetskoj kompaniji Helen Oy zaduženog za zelena ulaganja, za to je ključna dekarbonizacija daljinskog grejanja.

Daljinsko grejanje podrazumeva proizvodnju toplote na jednoj lokaciji i njenu distribuciju, uglavnom kroz mrežu podzemnih cevi, do kuća, zgrada i kompanija na lokalnom području.

Helen je od nemačkog proizvođača MAN Energy Solution naručila najveću toplotnu pumpu na svetu.

“Kada bude završena, ta toplotna pumpa će znatno smanjiti emisije CO2 koje potiču iz grejanja, približavajući nas našem cilju eliminisanja neto emisija. Osim toga, ovo novo postrojenje će verovatno stabilizovati cene za kupce, jer je proizvodnja lako podesiva”, rekao je Altonen.

Toplotna pumpa vazduh-voda može da radi na minus 20 stepeni Celzijusa

Toplotna pumpa vazduh-voda u postojećem proizvodnom pogonu u gradskoj četvrti Patola funkcionisaće tako što će izvlačiti toplotnu energiju iz vazduha i prenositi je na vodu u grejnoj mreži. Rashladna tečnost će apsorbovati toplotu iz vazduha, a predviđeno je da sistem radi na do minus 20 stepeni Celzijusa. Rashladna tečnost se sabija, povećavajući svoju temperaturu pre nego što prenese toplotu na sistem za grejanje. Toplotna pumpa će se napajati električnom energijom iz obnovljivih izvora.

Za postrojenje koje će činiti ogromna toplotna pumpa i dva električna kotla od po 50 megavata, Helen je dobila subvencije od finskog Ministarstva za ekonomska pitanja i zapošljavanje. Izlazna snaga će biti do 33 megavata.

Početak rada kompleksa je najavljen za grejnu sezonu 2026/27, a predviđeno je da pokrije oko 30.000 domaćinstava u Helsinkiju, sprečavajući otprilike 26.000 tona emisija CO2 svake godine.

Zanimljivo je da je u izveštaju Međunarodne energetske agencije iz 2023. godine utvrđeno da Finska prednjači u pogledu načina grejanja domova koji su pogodni za klimu u odnosu na druge zemlje članice EU. Čak 41 odsto zgrada u Finskoj ima toplotnu pumpu.

Helen je saopštila da će joj razvoj toplotnih pumpi sa električnim bojlerima u više krajeva Helsinkija omogućiti da na proleće prestane da koristi ugalj.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

GGF partnerstvo Svedskom agencijom medunarodni razvoj saradnju Sida

GGF uspostavio partnerstvo sa Švedskom agencijom za međunarodni razvoj i saradnju

3. septembar 2024. - GGF i Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju pojačavaju zeleno kreditiranje na Zapadnom Balkanu i u Istočnom susedstvu EU

Maja Macic, Alkazar Energy

Maja Maćić: Alcazar Energy širi prisustvo na Zapadnom Balkanu

3. septembar 2024. - Maja Maćić, direktorka za Balkan kompanije Alcazar Energy, izjavila je na Beogradskom energetskom forumu da kompanija očekuje početak građevinskih aktivnosti za neke projetke već ove godine.

zapadni balkan mreze giz projekat Regionalna razmena znanja o elektroenergetskom sektoru ohrid

Treća Regionalna razmena znanja o elektroenergetskom sektoru: Bez mreža nema energetske tranzicije

3. septembar 2024. - Treća Regionalna razmena znanja o elektroenergetskom sektoru u Ohridu okupila je više od 80 stručnjaka sa Zapadnog Balkana

solarne elektrane egesa enerji vojvodina

Turski investitor gradi dve solarne elektrane u Vojvodini

3. septembar 2024. - Turska kompanija Egesa Enerji započela je projekat izgradnje dve solarne elektrane u Vojvodini, ukupne snage 8,6 MW