Električna energija

Turska, Rumunija i Hrvatska bi mogle da se suoče sa manjkom ulaganja u energetsku infrastrukturu do 2040.

izvestaj energetska infrastruktura

Slika: Pixabay

Objavljeno

28.07.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.07.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Turska, Rumunija i Hrvatska će morati da obezbede više inesticija u energetsku infrastrukturu ako žele da izbegnu manjak investicija u tom sektoru do 2040. godine, pokazuje novi izveštaj organizacije Global Infrastructure Hub o potrebama i očekivanom manjku investicija u infrastrukturi.

GI Hub, koji je osnovan na inicijativu G20 kako bi se povećale mogućnosti za protok i kvalitet ulaganja u infrastrukturu u svetu, nedavno je objavio Global Infrastructure Outlook. Reč je o analizi koja je pripremljena u saradnji sa britanskom konsultantskom kućom Oxford Economics o potrebama u ulaganjima u infrastrukturu u 50 zemalja i 7 sektora do 2040.

Izveštajem su obuhvaćene tri zemlje u jugoistočnoj Evropi, a to su Turska, Rumunija i Hrvatska.

Energetska infrastruktura

Prema izveštaju, Turska bi morala da uloži 242 milijarde dolara (206 milijardi evra) u energetsku infrastrukturu do 2040. godine, ali će na osnovu sadašnjeg trenda uložiti 194 milijardi dolara (165 milijardi evra), što bi stvorilo manjak od 48 milijardi dolara ili 40,9 milijardi evra.

Rumunija treba da uloži 62 milijarde dolara (52,9 milijardi evra) u energetsku infrastrukturu, dok trenutni trendovi ulaganja pokazuju da je na putu da uloži 57 milijardi dolara ili 48 milijardi evra, što bi za rezultat imalo manjak ulaganja od 5,8 milijardi dolara (4,9 milijardi evra).

Hrvatska će, na osnovu sadašnjih trendova, uložiti 20 milijardi dolara ili 17 milijardi evra, a potrebne investicije iznose 23 milijarde (19,6 milijardi evra), što znači da bi se mogla suočiti sa manjkom investicija od 2,8 milijardi dolara (2,3 milijarde evra).

Infrastruktura u oblasti voda

Kada je reč o infrastrukturi u oblasti voda, Rumunija mora da uloži 18 milijardi dolara (15 milijardi evra) što odgovara trenutnim investicionim kretanjima sa manjkom od 3,9 miliona dolara (3,3 miliona evra).

Izveštaj predviđa sličan trend za Hrvatsku – sadašnji trend intesticija od 6,3 milijarde (5,3 milijarde evra) uglavnom se poklapa sa investicionim potrebama do 2040. godine sa manjkom od 11 miliona dolara (9,3 miliona evra).

Do 2040. godine, Turska će morati da uloži 53 milijarde dolara (45 milijardi evra) u infrastrukturu u oblasti voda, ali će na osnovu sadašnjih trendova uložiti 51 milijardu dolara ili 43 milijarde evra), što bi moglo dovesti do manjka investicije od 2,2 milijarde dolara (1,8 milijardi evra).

Tagovi:
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

severna makedonija enstanak struje entso e finalni izvestaj

ENTSO-E: Previsok napon uzrok nestanka struje u Severnoj Makedoniji

28. jul 2017. - Finalni izveštaj je pripremilo 18 predstavnika operatora prenosnih sistema, ACER-a i nacionalnih regulatornih tela, naveo je ENTSO-E

OMV Petrom Renovatio izgradnju vetroparkova 305 megavata u Rumuniji

OMV Petrom, Renovatio počinju izgradnju vetroparkova od ukupno 305 megavata u Rumuniji

28. jul 2017. - OMV Petrom i njegov partner RNV Infrastructure ulaze u fazu realizacije tri projekta vetroelektrana ukupnog kapaciteta 305 megavata

bih republika srpska elektrokrajina distributivna mreza kredit ebrd

Elektrokrajina Banjaluka u modernizaciju distributivne mreže ulaže 30 miliona evra

28. jul 2017. - Savet ministara BiH odobrio je vođenje pregovora o kreditu za projekat sanacije i rekonstrukcije srednjenaponske i niskonaponske mreže

srbija ems transbalkanski koridor trafostanica elnos juzna backa ugovor

EMS potpisao ugovor o ulaganju 36 miliona evra u trafostanice za Transbalkanski koridor

28. jul 2017. - Elektromreža Srbije potpisala je ugovorr za radove na trafostanicama koji su deo treće sekcije Transbalkanskog koridora