Električna energija

Turska, Rumunija i Hrvatska bi mogle da se suoče sa manjkom ulaganja u energetsku infrastrukturu do 2040.

izvestaj energetska infrastruktura

Slika: Pixabay

Objavljeno

28.07.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.07.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Turska, Rumunija i Hrvatska će morati da obezbede više inesticija u energetsku infrastrukturu ako žele da izbegnu manjak investicija u tom sektoru do 2040. godine, pokazuje novi izveštaj organizacije Global Infrastructure Hub o potrebama i očekivanom manjku investicija u infrastrukturi.

GI Hub, koji je osnovan na inicijativu G20 kako bi se povećale mogućnosti za protok i kvalitet ulaganja u infrastrukturu u svetu, nedavno je objavio Global Infrastructure Outlook. Reč je o analizi koja je pripremljena u saradnji sa britanskom konsultantskom kućom Oxford Economics o potrebama u ulaganjima u infrastrukturu u 50 zemalja i 7 sektora do 2040.

Izveštajem su obuhvaćene tri zemlje u jugoistočnoj Evropi, a to su Turska, Rumunija i Hrvatska.

Energetska infrastruktura

Prema izveštaju, Turska bi morala da uloži 242 milijarde dolara (206 milijardi evra) u energetsku infrastrukturu do 2040. godine, ali će na osnovu sadašnjeg trenda uložiti 194 milijardi dolara (165 milijardi evra), što bi stvorilo manjak od 48 milijardi dolara ili 40,9 milijardi evra.

Rumunija treba da uloži 62 milijarde dolara (52,9 milijardi evra) u energetsku infrastrukturu, dok trenutni trendovi ulaganja pokazuju da je na putu da uloži 57 milijardi dolara ili 48 milijardi evra, što bi za rezultat imalo manjak ulaganja od 5,8 milijardi dolara (4,9 milijardi evra).

Hrvatska će, na osnovu sadašnjih trendova, uložiti 20 milijardi dolara ili 17 milijardi evra, a potrebne investicije iznose 23 milijarde (19,6 milijardi evra), što znači da bi se mogla suočiti sa manjkom investicija od 2,8 milijardi dolara (2,3 milijarde evra).

Infrastruktura u oblasti voda

Kada je reč o infrastrukturi u oblasti voda, Rumunija mora da uloži 18 milijardi dolara (15 milijardi evra) što odgovara trenutnim investicionim kretanjima sa manjkom od 3,9 miliona dolara (3,3 miliona evra).

Izveštaj predviđa sličan trend za Hrvatsku – sadašnji trend intesticija od 6,3 milijarde (5,3 milijarde evra) uglavnom se poklapa sa investicionim potrebama do 2040. godine sa manjkom od 11 miliona dolara (9,3 miliona evra).

Do 2040. godine, Turska će morati da uloži 53 milijarde dolara (45 milijardi evra) u infrastrukturu u oblasti voda, ali će na osnovu sadašnjih trendova uložiti 51 milijardu dolara ili 43 milijarde evra), što bi moglo dovesti do manjka investicije od 2,2 milijarde dolara (1,8 milijardi evra).

Tagovi:
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Hrvatska predlog investicija za 650 miliona evra prihoda od emisija

Hrvatska objavila predlog investicija za 650 miliona evra prihoda od emisija

28. jul 2017. - Hrvatska u okviru EU ETS-a računa na 650 miliona evra iz aukcija dozvola za emisije gasova s efektom staklene bašte do 2030

Italija reaktivirala termoelektrane na ugalj gas 70 evra za megavat sat

Italija bi reaktivirala termoelektrane na ugalj kad gas dostigne 70 evra za megavat-sat

28. jul 2017. - U slučaju nužde, ukoliko se gas popne na 70 evra po megavat-satu, Italija bi verovatno morala da restartuje termoelektrane na ugalj na kopnu

fluor nuscale mali modularni reaktori nuklearka smr

Američki Fluor izašao iz vlasništva firme koja razvija male modularne reaktore za projekat u Rumuniji

28. jul 2017. - Fluor je od septembra 2025. prihodovao ukupno 2,43 milijarde američkih dolara od prodaje akcija kompanije NuScale na berzi

New Akuo Southeastern Europe Bruno Bensasson Jugoistočnoj Evropi Brino Bansason intervju

Akuo jača zamah u Jugoistočnoj Evropi nakon vlasničke transformacije

28. jul 2017. - Energetska kriza apostrofira neophodnost obnovljivih izvora energije za očuvanje energetske bezbednosti, pored klime i konkurentnosti, kazao nam je Brino Bansason, generalni direktor kompanije Akuo