Električna energija

Turska, Rumunija i Hrvatska bi mogle da se suoče sa manjkom ulaganja u energetsku infrastrukturu do 2040.

izvestaj energetska infrastruktura

Slika: Pixabay

Objavljeno

28.07.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.07.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Turska, Rumunija i Hrvatska će morati da obezbede više inesticija u energetsku infrastrukturu ako žele da izbegnu manjak investicija u tom sektoru do 2040. godine, pokazuje novi izveštaj organizacije Global Infrastructure Hub o potrebama i očekivanom manjku investicija u infrastrukturi.

GI Hub, koji je osnovan na inicijativu G20 kako bi se povećale mogućnosti za protok i kvalitet ulaganja u infrastrukturu u svetu, nedavno je objavio Global Infrastructure Outlook. Reč je o analizi koja je pripremljena u saradnji sa britanskom konsultantskom kućom Oxford Economics o potrebama u ulaganjima u infrastrukturu u 50 zemalja i 7 sektora do 2040.

Izveštajem su obuhvaćene tri zemlje u jugoistočnoj Evropi, a to su Turska, Rumunija i Hrvatska.

Energetska infrastruktura

Prema izveštaju, Turska bi morala da uloži 242 milijarde dolara (206 milijardi evra) u energetsku infrastrukturu do 2040. godine, ali će na osnovu sadašnjeg trenda uložiti 194 milijardi dolara (165 milijardi evra), što bi stvorilo manjak od 48 milijardi dolara ili 40,9 milijardi evra.

Rumunija treba da uloži 62 milijarde dolara (52,9 milijardi evra) u energetsku infrastrukturu, dok trenutni trendovi ulaganja pokazuju da je na putu da uloži 57 milijardi dolara ili 48 milijardi evra, što bi za rezultat imalo manjak ulaganja od 5,8 milijardi dolara (4,9 milijardi evra).

Hrvatska će, na osnovu sadašnjih trendova, uložiti 20 milijardi dolara ili 17 milijardi evra, a potrebne investicije iznose 23 milijarde (19,6 milijardi evra), što znači da bi se mogla suočiti sa manjkom investicija od 2,8 milijardi dolara (2,3 milijarde evra).

Infrastruktura u oblasti voda

Kada je reč o infrastrukturi u oblasti voda, Rumunija mora da uloži 18 milijardi dolara (15 milijardi evra) što odgovara trenutnim investicionim kretanjima sa manjkom od 3,9 miliona dolara (3,3 miliona evra).

Izveštaj predviđa sličan trend za Hrvatsku – sadašnji trend intesticija od 6,3 milijarde (5,3 milijarde evra) uglavnom se poklapa sa investicionim potrebama do 2040. godine sa manjkom od 11 miliona dolara (9,3 miliona evra).

Do 2040. godine, Turska će morati da uloži 53 milijarde dolara (45 milijardi evra) u infrastrukturu u oblasti voda, ali će na osnovu sadašnjih trendova uložiti 51 milijardu dolara ili 43 milijarde evra), što bi moglo dovesti do manjka investicije od 2,2 milijarde dolara (1,8 milijardi evra).

Tagovi:
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Sekretarijat Energetske zajednice Balkan Green Energy News energiju cistih izvora

Sekretarijat Energetske zajednice, Balkan Green Energy News promovišu energiju iz čistih izvora na Balkanu

28. jul 2017. - Dokumentom je utvrđeno da će izveštavanje biti precizno, aktuelno i balansirano, a naaša medijska kuća zadržava svoju nezavisnost

RHE Bistrica studija eps

EPS pokrenuo proceduru za studiju uticaja za projekat RHE Bistrica

28. jul 2017. - Izgradnjom RHE Bistrica obezbediće se ukupan kapacitet skladištenja energije od 55 GWh i omogućiti prihvat 1,5 GW iz obnovljivih izvora

EPCG Masdar zajednicko preduzece za zelenu energiju

EPCG i Masdar osnivaju zajedničko preduzeće za zelenu energiju

28. jul 2017. - EPCG i Masdar osnivaju zajedničko preduzeće, sa po 50 odsto vlasništva, za projekte čiste energije uključujući hibridne elektrane i reverzibilne hidroelektrane

Crna Gora Ministarskog energetskog foruma Investicionog energetskog dijaloga predsedavanja Berlinskim procesom

Crna Gora domaćin Ministarskog energetskog foruma i Investicionog energetskog dijaloga u okviru predsedavanja Berlinskim procesom

28. jul 2017. - Crna Gora je u okviru predsedavanja Berlinskim procesom bila domaćin Ministarskog energetskog foruma i Investicionog energetskog dijaloga