Električna energija

Turska, Rumunija i Hrvatska bi mogle da se suoče sa manjkom ulaganja u energetsku infrastrukturu do 2040.

izvestaj energetska infrastruktura

Slika: Pixabay

Objavljeno

28.07.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.07.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Turska, Rumunija i Hrvatska će morati da obezbede više inesticija u energetsku infrastrukturu ako žele da izbegnu manjak investicija u tom sektoru do 2040. godine, pokazuje novi izveštaj organizacije Global Infrastructure Hub o potrebama i očekivanom manjku investicija u infrastrukturi.

GI Hub, koji je osnovan na inicijativu G20 kako bi se povećale mogućnosti za protok i kvalitet ulaganja u infrastrukturu u svetu, nedavno je objavio Global Infrastructure Outlook. Reč je o analizi koja je pripremljena u saradnji sa britanskom konsultantskom kućom Oxford Economics o potrebama u ulaganjima u infrastrukturu u 50 zemalja i 7 sektora do 2040.

Izveštajem su obuhvaćene tri zemlje u jugoistočnoj Evropi, a to su Turska, Rumunija i Hrvatska.

Energetska infrastruktura

Prema izveštaju, Turska bi morala da uloži 242 milijarde dolara (206 milijardi evra) u energetsku infrastrukturu do 2040. godine, ali će na osnovu sadašnjeg trenda uložiti 194 milijardi dolara (165 milijardi evra), što bi stvorilo manjak od 48 milijardi dolara ili 40,9 milijardi evra.

Rumunija treba da uloži 62 milijarde dolara (52,9 milijardi evra) u energetsku infrastrukturu, dok trenutni trendovi ulaganja pokazuju da je na putu da uloži 57 milijardi dolara ili 48 milijardi evra, što bi za rezultat imalo manjak ulaganja od 5,8 milijardi dolara (4,9 milijardi evra).

Hrvatska će, na osnovu sadašnjih trendova, uložiti 20 milijardi dolara ili 17 milijardi evra, a potrebne investicije iznose 23 milijarde (19,6 milijardi evra), što znači da bi se mogla suočiti sa manjkom investicija od 2,8 milijardi dolara (2,3 milijarde evra).

Infrastruktura u oblasti voda

Kada je reč o infrastrukturi u oblasti voda, Rumunija mora da uloži 18 milijardi dolara (15 milijardi evra) što odgovara trenutnim investicionim kretanjima sa manjkom od 3,9 miliona dolara (3,3 miliona evra).

Izveštaj predviđa sličan trend za Hrvatsku – sadašnji trend intesticija od 6,3 milijarde (5,3 milijarde evra) uglavnom se poklapa sa investicionim potrebama do 2040. godine sa manjkom od 11 miliona dolara (9,3 miliona evra).

Do 2040. godine, Turska će morati da uloži 53 milijarde dolara (45 milijardi evra) u infrastrukturu u oblasti voda, ali će na osnovu sadašnjih trendova uložiti 51 milijardu dolara ili 43 milijarde evra), što bi moglo dovesti do manjka investicije od 2,2 milijarde dolara (1,8 milijardi evra).

Tagovi:
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija TENT B odsumporavanje termoelektrana

EPS: U probnom radu postrojenje za odsumporavanje u TE Nikola Tesla B

28. jul 2017. - Najvažnije je da na ovaj način unapređujemo kvalitet vazduha, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović

Grcki PPC Group drugi solarni park EU kompleksa 2 1 gigavata

Grčki PPC Group dovršio drugi po veličini solarni park u EU, u okviru kompleksa od 2,1 gigavata

28. jul 2017. - PPC Group je objavio da je sproveo svoj gigantski fotonaponski projekat u srcu glavnog ugljarskog regiona Grčke, u Zapadnoj Makedoniji

hrvatska hera hep ods prozjumeri vlastita potrosnja podsticaji

HERA: Operatori sistema značajna prepreka za razvoj prozjumera u Hrvatskoj

28. jul 2017. - Hrvatska energetska regulatorna agencija priprema podsticajni okvir za razvoj proizvodnje energije za sopstvenu potrošnju

crna gora epcg edf he krusevo sahmanovic dragas mrvaljevic

Crna Gora i EDF razmatraju projekat reverzibilne hidroelektrane Kruševo

28. jul 2017. - Predstavnici Ministarstva energetike i rudarstva i Elektroprivrede Crne Gore sastali su se sa delegacijom EDF-a