Električna energija

Turska, Rumunija i Hrvatska bi mogle da se suoče sa manjkom ulaganja u energetsku infrastrukturu do 2040.

izvestaj energetska infrastruktura

Slika: Pixabay

Objavljeno

28.07.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.07.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Turska, Rumunija i Hrvatska će morati da obezbede više inesticija u energetsku infrastrukturu ako žele da izbegnu manjak investicija u tom sektoru do 2040. godine, pokazuje novi izveštaj organizacije Global Infrastructure Hub o potrebama i očekivanom manjku investicija u infrastrukturi.

GI Hub, koji je osnovan na inicijativu G20 kako bi se povećale mogućnosti za protok i kvalitet ulaganja u infrastrukturu u svetu, nedavno je objavio Global Infrastructure Outlook. Reč je o analizi koja je pripremljena u saradnji sa britanskom konsultantskom kućom Oxford Economics o potrebama u ulaganjima u infrastrukturu u 50 zemalja i 7 sektora do 2040.

Izveštajem su obuhvaćene tri zemlje u jugoistočnoj Evropi, a to su Turska, Rumunija i Hrvatska.

Energetska infrastruktura

Prema izveštaju, Turska bi morala da uloži 242 milijarde dolara (206 milijardi evra) u energetsku infrastrukturu do 2040. godine, ali će na osnovu sadašnjeg trenda uložiti 194 milijardi dolara (165 milijardi evra), što bi stvorilo manjak od 48 milijardi dolara ili 40,9 milijardi evra.

Rumunija treba da uloži 62 milijarde dolara (52,9 milijardi evra) u energetsku infrastrukturu, dok trenutni trendovi ulaganja pokazuju da je na putu da uloži 57 milijardi dolara ili 48 milijardi evra, što bi za rezultat imalo manjak ulaganja od 5,8 milijardi dolara (4,9 milijardi evra).

Hrvatska će, na osnovu sadašnjih trendova, uložiti 20 milijardi dolara ili 17 milijardi evra, a potrebne investicije iznose 23 milijarde (19,6 milijardi evra), što znači da bi se mogla suočiti sa manjkom investicija od 2,8 milijardi dolara (2,3 milijarde evra).

Infrastruktura u oblasti voda

Kada je reč o infrastrukturi u oblasti voda, Rumunija mora da uloži 18 milijardi dolara (15 milijardi evra) što odgovara trenutnim investicionim kretanjima sa manjkom od 3,9 miliona dolara (3,3 miliona evra).

Izveštaj predviđa sličan trend za Hrvatsku – sadašnji trend intesticija od 6,3 milijarde (5,3 milijarde evra) uglavnom se poklapa sa investicionim potrebama do 2040. godine sa manjkom od 11 miliona dolara (9,3 miliona evra).

Do 2040. godine, Turska će morati da uloži 53 milijarde dolara (45 milijardi evra) u infrastrukturu u oblasti voda, ali će na osnovu sadašnjih trendova uložiti 51 milijardu dolara ili 43 milijarde evra), što bi moglo dovesti do manjka investicije od 2,2 milijarde dolara (1,8 milijardi evra).

Tagovi:
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

form energy baterijski sistem baterije gvožđe vazduh gugl

Supertrajna baterija od 30 GWh za novi data centar kompanije Google

28. jul 2017. - Baterijski sistem na bazi gvožđa i vazduha će moći da skladišti i ispušta energiju do 100 sati

hrvatska enna grupa azerbejdzan agencija memorandum

Hrvatska ENNA će u Azerbejdžanu razvijati projekte za solar i vetar

28. jul 2017. - ENNA grupa i Azerbejdžanska agencija za obnovljive izvore energije (AREA) potpisali su Memorandum o razumevanju

srbija cbam energetska tranzicija eu mihailo vesovic pks kopaonik forum

Vesović: Od energetske tranzicije zavise konkurentnost privrede i EU integracije Srbije

28. jul 2017. - Energetska tranzicija je važna zbog konkurentnosti privrede, ali i opstanka i ulaska Srbije u EU, poručio je zamenik predsednika PKS

Beogradski energetski forum BEF 2026 lideri energetske tranzicije se sastaju 11 12 maja

Beogradski energetski forum 2026 – lideri energetske tranzicije se sastaju 11. i 12. maja

28. jul 2017. - Balkan Green Energy News je zakazao svoj Beogradski energetski forum 2026 za 11. i 12....