OIE

Cena kapitala u proizvodnji vetroenergije i solara u JIE

Photo: Pricetag report

Objavljeno

10.01.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.01.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ulaganja u vetro i solarnu energiju u Jugoistočnoj Evropi nisu se povećala iako se trošak kapitala smanjivao u periodu 2014-2016, zbog čega su potrebni mehanizmi podrške na evropskom i nacionalnom nivou, zaključak je „Pricetag“ studije koju je finansirala Evropska klimatska fondacija.

Projekat „Pricetag“ ispitivao je cenu kapitala u proizvodnji vetroenergije i solarne energije u Bugarskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Rumuniji, Mađarskoj i Slovačkoj. Studiju je predvodila firma Ecofys, a istraživanje u Hrvatskoj sprovela je kompanija Starfish Energy, dok su Ecofys i Eclareon istražili druga tržišta regije.

„Bili smo potpuno iznenađeni – na većini tržišta nije bilo razvoja projekata vetroparkova, uprkos smanjenim troškovima kapitala za tu vrstu projekata“, rekao je Robert Brukman iz kompanije Eclareon.

Ponderisani prosečni trošak kapitala (Weighted Average Cost of Capital – WACC) smanjivao se u periodu 2014-2016. za sva ekonomska ulaganja zahvaljujući politici Evropske centralne banke i nacionalnih centralnih banaka, a cena zaduživanja za korporacije opala je za oko 30 odsto, ali investicije u vetar i solar nisu porasle, prema nalazima studije.

Kao glavni razlog visokog troška kapitala u Hrvatskoj navodi se nestabilnost politika za podsticanje obnovljivih izvora energije, kao što je zastoj u sprovođenju mera definisanih Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, kojim se dosadašnji sistem podsticaja zamjenjuje modelom premija, ali koji do danas nije sproveden u praksi.

U Bugarskoj se kao problem navodi ukidanje ranije odobrenih podsticajnih otkupnih cena i uvođenje tarife za priključenje na mrežu za proizvođače solarne i vetroenergije. Za Rumuniju se navodi da od 2013/2014. zakonska i podzakonska regulativa trpe značajne izmene na svakih šest meseci.

Cena kapitala za ulaganja u solarnu energiju generalno je niža od one za energiju vetra. Cene u Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumuniji su slične (između 6,8 i 9,5 odsto), u Slovačkoj znatno niže (4,5-6 odsto), dok je WACC u Grčkoj znatno viša nego na drugim tržištima (7,3-12,4 odsto). Trend da je WACC niži za investicije u solar primećen je i na drugim evropskim tržištima, poput Nemačke i Francuske.

Cena kapitala za ulaganja u vetroenergiju u jesen 2016. kretala su se između 5-6 odsto u Slovačkoj do 10,5-13,7 odsto u Grčkoj. Osim te dve zemlje, postoji velika doslednost među tržištima drugih država koje su pokrivene ovim izveštajem: u Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumuniji WACC se kretao između 7 i 9,5 odsto.

Ranija studija koju je sproveo Ecofys uporedila je WACC svih članica Evropske unije u oblasti vetroenergije, i ustanovila da je on najmanji u Nemačkoj (3,5-4,5 odsto), Francuskoj (5,7 odsto), Velikoj Britaniji (6,5 odsto), Austriji (6,5 odsto), Danskoj (5-6,5 odsto), zemljama Beneluksa (5-6,7 odsto) i Finskoj (6-7 odsto).

Evropska komisija je upozorila da su investicije u obnovljivu energiju sve više koncentrisane u nekoliko država članica sa niskom cenom kapitala i stabilnijim okvirnim politikama. Više od dve trećine svih investicija u periodu 2013-2015. realizovane su u Velikoj Britaniji i Nemačkoj.

U većini članica EU iz Jugoistočne Evrope tržišta obnovljive energije tek treba da se dalje razviju, oslanjajući se na dobar potencijal u toj oblasti.

 

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

CyberGrid agregaciju energetskoj tranziciji JIE Nikolaj Candellari BEF 2025

CyberGrid svojim rešenjima za agregaciju doprinosi energetskoj tranziciji u JIE

10. januar 2017. - CyberGrid veruje u energetsku tranziciju u regionu i doprinosi ovom procesu svojim rešenjima, poručio je na konferenciji BEF 2025 Nikolaj Candellari iz te kompanije

ACER Zinglersen Integrisimo trzista elektricne energije fleksibilnosti novom dobu BEF 2025

Zinglersen (ACER): Integrišimo tržišta električne energije radi fleksibilnosti, jer smo već u novom dobu

10. januar 2017. - Broj sati s negativnim cenama struje je dve godine zaredom dostigao rekord, pa direktor ACER-a Kristijan Zinglersen smatra da je novo doba već tu

beogradski energetski forum bef 2025 fleksibilnost usluge baterije koer ngen ems alteo cybergrid

BEF 2025: Digitalizacija, liberalizovana tržišta, vreme – neophodni uslovi za razvoj usluga fleksibilnosti

10. januar 2017. - Panel o fleksibilnosti bio je jedan od osam koji su održani na Beogradskom energetskom forumu 2025 (BEF 2025)

NGEN resenja za decentralizovanu elektroenergetsku mrezu sutrasnjice Roman Bernard BEF 2025

NGEN predstavio rešenja za decentralizovanu elektroenergetsku mrežu sutrašnjice na konferenciji BEF 2025

10. januar 2017. - Slovenački NGEN je u ekspanziji širom Evrope sa svojim softverskim platformama i opremom i baterijskim sistemima za decentralizovane mreže