Energetska kriza

Tri mita o globalnoj energetskoj krizi

Foto: Fatih Birol/Twitter

Objavljeno

07.09.2022.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

07.09.2022.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

U vremenu kada globalna energetska kriza nanosi jake udarce domaćinstvima, kompanijama i čitavim privredama širom sveta, važno je odvojiti činjenice od fikcije, poručio je u autorskom tekstu za Financial Times Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne energetske agencije (IEA). On je istakao da se često čuju tri tvrdnje za koje on misli da su potpuno pogrešne, i da su neka vrsta mita.

  • Mit 1: Rusija pobeđuje u energetskoj bitki

Kratkoročni skok prihoda Rusije od izvoza energije, kako ističe Fatih Birol, ne može nadoknaditi trajni gubitak poverenja i tržišta. On smatra da Kremlj sebi nanosi dugoročnu štetu prekidajući sve odnose sa EU, koja je njegov najveći kupac. Ruski sektor nafte i gasa će, dodaje, imati dosta poteškoća pod sankcijama.

Naime, Birol smatra da će odsustvo zapadnih kompanija, tehnologija i pružalaca usluga kao rezultat sankcija predstavlja veliki rizik za kapacitet Rusije da eksploatiše naftu i gas, a posebno za njene projekte za tečni prirodni gas (eng. LNG).

  • Mit 2: Današnja kriza je kriza čiste energije

Šef IEA ističe da kreatori energetske politike širom sveta, sa kojima je nedavno razgovarao, žale što nisu krenuli brže u izgradnju solarnih elektrana i vetroparkova, kao i u povećanje energetske efikasnosti.

U stvari, više energije sa niskim sadržajem ugljenika bi pomoglo u ublažavanju krize, a brža tranzicija je najbolji izlaz iz nje, poručio je Birol.

Po njegovom mišljenju, kada ljudi krive čistu energiju za krizu, oni žele da skrenu pažnju sa pravih krivaca: gasna kriza i Rusija.

  • Mit 3: Kriza će nas sprečiti da se uhvatimo u koštac sa klimatskim promenama

Kriza zapravo može biti istorijska prekretnica ka čistijem, pristupačnijem i sigurnijem energetskom sistemu, napisao je Birol i dodao da je ona, u stvari, oštar podsetnik na neodrživost trenutnog energetskog sistema, kojim dominiraju fosilna goriva.

Prelazak na pristupačniji i sigurniji energetski sistem već se dešava. Dokazi su REPowerEU, zakon o smanjenju inflacije Sjedinjenih Američkih Država, japanski plan GX (Zelena transformacija) i planovi za čistu energiju u Kini i Indiji.

Komentara: (1)
V / 07.09.2022.

Ovo je sve upravo suprotno…

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

7. septembar 2022. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

7. septembar 2022. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

7. septembar 2022. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu

Minhenska konferencija bezbednosti energetske bezbednosti Evropi

Minhenska konferencija o bezbednosti bacila dodatno svetlo na značaj energetske bezbednosti u Evropi

7. septembar 2022. - Nema evropske niti nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti, obuhvaćene u raspravama na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti